Mjesto: Zadar
Lokacija: Izložbena dvorana Državnog arhiva u Zadru, R. Boškovića 1
Vrijeme: Srijeda, 19. listopada 2022. u 18:30
Stare geografske karte su dragocjeni izvor različitih prostornih podataka, a među njima i onih koji se odnose na gospodarska obilježja prikazanog prostora. Zrcale geografske spoznaje o prostoru prikazivanja, kartografske postupke i tehnike te namjeru njihova autora ili ustanova koje su potakle ili organizirale njihovu izradu. Na primjeru odabranih karata moguće je utvrditi da je riječ o prvorazrednim izvorima prostornih podataka za istraživanje ekonomske prošlosti koji u korelaciji s pisanim arhivskim izvorima čine komplementarnu cjelinu.
Različiti kartografski prikazi (katastarski planovi, topografske karte, pomorske i druge tematske karte) ne omogućuje potpunu rekonstrukciju ekonomskih obilježja i procesa, ali umnogome upućuju na značenje karata kao grafičkih prikaza infrastrukture prostornih podataka. Kvalitetom se razlikuju karte koje su nastale u epohi koja je prethodila standardizaciji i institucionalizaciji postupaka prikupljanja, obrade i grafičke vizualizacije geografskih sadržaja, od onih koje su ishod geodetskih izmjera koje su rezultirale većom točnošću i vjerodostojnošću kartografskih dokumenata.
Dok na topografskim i drugim geografskim kartama ekonomski sadržaji nisu bili od prvorazrednog značenja pa su prikazivani s jednakom pažnjom kao i drugi geografski elementi, na mnogim tematskim kartama upravo su ekonomske aktivnosti bile u fokusu. Neke su karte nastale s ciljem prikaza postojećih zemljišnih odnosa, odnosno radi inventarizacije gospodarskih aktivnosti pri čemu su naručiteljima i/ili korisnicima takvi kartografski prikazi bili vrlo važni preglednici infrastrukture prostornih podataka. Takve su karte imale različitu uporabnu vrijednost: od općega uvida u ekonomsko-geografska obilježja prikazanog prostora do reguliranja prava i obveza vlasnika ili korisnika pojedinih prostornih cjelina. Uz takve karte posebno su značenje imale pomorske karte bez kojih se nisu mogli planirati i provoditi plovidbeni zadatci. One su, s obzirom na detaljan prikaz obale i podmorja, bile neizostavan izvor spoznaja, sredstvo navigacije i medij komunikacije.
Na primjeru odabranih karata iz Državnog arhiva u Zadru od početka 17. st. do kraja 19. st., prostorni podatci odnose se na prevladavajuće gospodarske aktivnosti u jadranskom dijelu današnje Hrvatske u kojima su poljodjelstvo, stočarstvo, ribarstvo te proizvodnja soli i vapna činili produktivnu jezgru gospodarskog sustava koja je pokretana i umrežavana u ekonomsko-geografski sustav Sredozemlja putem pomorstva i s njim katalizirane razmjene ideja, dobara i usluga. Na tim kartama prikazani podatci omogućili stvaranje percepcije o prostoru, razumijevanje prostornih odnosa i interakcija, ali i upravljanje prostornim resursima.
