Arhivsko gradivo

Arhivsko gradivo Državnog arhiva u Zadru

Gradivo koje čuva Državni arhiv u Zadru od prvorazrednog je značenja za povijest Dalmacije od 10. stoljeća do 1918. godine. Tijekom 18. i 19. stoljeća u Arhiv je pohranjeno gradivo mletačke uprave (1409.-1797), prve austrijske uprave (1797.-1805.), francuske uprave (1806.-1813.) te druge austrijske uprave (1813.-1918.). Gradivo ovoga Arhiva izvor je za proučavanje društvenih, političkih i gospodarstvenih prilika u Dalmaciji te Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji u rasponu od srednjega vijeka do danas. Arhivsko gradivo za razdoblje od 1918. do 1943. godine, mada slabo sačuvano, pruža važne informacije o talijanskoj politici u Zadru i Dalmaciji koje je najprije okupacijom 1918. godine, a potom i Rapalskim ugovorom (1920.) bilo pod talijanskom upravom. Gradivo nastalo nakon 1944. godine odnosno povratka tih krajeva matici Hrvatskoj važno je za proučavanje prošlosti područja za koje je Arhiv teritorijalno nadležan u novom ustroju arhivskih ustanova osnovanih nakon 1945. godine. 

Najstarije gradivo, nastalo od 918. do 1409. godine pisano je na latinskom jeziku, a od pisama prevladava kurzivna gotica, no zastupljene su beneventana i karolina. Gradivo do pada Mletačke Republike 1797. godine pisano je goticom i humanistikom na latinskome, ali i na jezičnom idiomu mletačke administracije. Zastupljeni su i spisi na osmanskome turskom jeziku pisani arapskim pismom. Od 1797. do 1918. godine u gradivu prevladava talijanski jezik, no znatno su zastupljeni francuski, njemački i hrvatski jezik. Spisi talijanske uprave (1918.-1943.) sastavljeni su isključivo na talijanskome, a za razdoblje od 1945. godine do danas na hrvatskom jeziku. Matične knjige rođenih, vjenčanih i mrtvih pisane su latinskim, hrvatskim i talijanskim jezikom, od pisama su zastupljene latinica, glagoljica, ćirilica i bosančica.

Cjelovit pregled arhivskoga gradiva pruža Vodič DAZD-a, a od uobičajenih obavijesnih pomagala koriste se i analitički ili sumarni inventari, vodiči, regesta te popisi gradiva.

Obavijesna pomagala
Upute za citiranje gradiva Državnog arhiva u Zadru

Arhivsko gradivo Arhiva Zadarske nadbiskupije

Arhiv Zadarske nadbiskupije čuva gradivo nastalo djelovanjem središnjih tijela crkvene uprave, prvenstveno spise Nadbiskupskoga ordinarijata i osobne spise nadbiskupa. Zatim čuva spise nastale djelovanjem Stolnoga kaptola u Zadru i spise Ninske biskupije koja je ukinuta 1828. godine. Arhiv čuva još i spise raznih crkvenih školskih ustanova kao što su: sjemeništa, bogoslovije, gimnazije i dr. Od školskih spisa tu još možemo navesti i spise nadzornika osnovnog školstva u razdoblju od 1819. do 1869. godine, kada je školstvo nadzirala Katolička crkva. U arhivu se također čuva i gradivo raznih crkvenih zaklada, nadarbina (beneficija), bratovština i drugih ustanova koje su na neki način vezane uz Crkvu. Također arhiv čuva i osobne arhivske fondove preminulih svećenika. Danas Arhiv Zadarske nadbiskupije preuzima gradivo dekanata, župa, kapelanija s područja koje teritorijalno obuhvaća Zadarska nadbiskupija.

Arhiv Zadarske nadbiskupije od značenja je za proučavanje crkvene i svjetovne (nacionalne) povijesti, prvenstveno na području Zadarske nadbiskupije, grada Zadra i šire okolice. Najstarije gradivo u arhivu su razne isprave (pergamene) iz razdoblja 1321.–1922. godine. Osobito je vrijedna zbirka matičnih knjiga, od kojih je najstarija ona župe sv. Stošije u Zadru i ostalih župa pisanih na glagoljici od 16. stoljeća. Od prvorazredne važnosti za šire zadarsko područje je do sada neistraženo gradivo ukinute Ninske biskupije. Od godine 1828. kada je Zadarska nadbiskupija postala metropolijom gradivo je značajno i za povijest cjelokupne Dalmacije. Opći spisi (Spisi ordinarijata) koji se čuvaju u kontinuitetu od 1797. do 1959. godine važan su izvor za proučavanje crkvene povijesti, ali i izvor za proučavanje odnosa Crkve i države u tim vremenskim okvirima.

Pregled arhivskih fondova i zbirki Arhiva Zadarske nadbiskupije pruža Vodič AZDN.