Pergamene samostana sv. Krševana u Zadru

Samostan sv. Krševana u Zadru najstariji je benediktinski samostan u Hrvatskoj. Crkva sv. Krševana i samostanski opat Adalbert spominju se 918. godine u oporuci priora Andrije. Svoje posjede, koji su se prostirali od Biograda do Nina te po otocima zadarskog arhipelaga, samostan je dobivao od hrvatskih kraljeva, banova, velikaša, župana i plemića. Najpoznatija darovnica je ona kralja Petra Krešimira IV. iz 1067. godine kojom kralj samostanu daruje otok Maun, za kojeg se navodi da se nalazi “u našem dalmatinskom moru“ in nostro dalmatico mari. U samostanu je djelovao skriptorij u kojem su nastale brojne isprave, kodeksi i knjige ne samo za vlastitu uporabu , već i za gradove, ostale samostane i druge naručitelje.

Samostan sv. Krševana djelovao je do ukinuća 1807. godine za vrijeme francuske uprave.

Samostanski spisi koji se danas nalaze u arhivskom fondu HR-DAZD-336 u Državnom arhivu u Zadru, sačuvani su od 10. stoljeća do 1806. godine. Fond sadrži 23 kutije spisa i 747 isprava na pergameni koje su izdvojene kao posebna dokumentacijska cjelina. One sadrže oporuke pojedinaca koji su svoju imovinu ostavljali samostanu, zatim različite kupoprodajne ugovore, spise o samostanskim prihodima, spise o prikupljanju crkvene desetine, o zakupu zemlje i najmu nekretnina, sudske parnice, papinske i kraljevske bule, povlastice, dokumente kojima se uređuju crkveni obredi i drugo.

Ovo je gradivo bilo predmet interesa istraživača čak i prije preuzimanja u Arhiv. Dokaz za to nalazimo u popisu regesta dijela dokumenata s kraja 17. stoljeća koji se čuva u fondu HR-DAZD-336 kojeg je Šime Ljubić pripisao Ivanu Luciusu. Nakon preuzimanja u Arhiv, dokumente na pergameni je prema onodobnim standardima, početkom 20. stoljeća obradio i izradio regeste Enrico Böttner. Tristo trideset i četiri „Böttnerove regeste“ 50- tih je godina prošlog stoljeća s latinskog i talijanskog jezika preveo prof. Nikola Čolak. Posao je dovršio i sa izvornikom usporedio mr. sc. Robert Leljak 2016. godine.

Regesta Godina isprave
1.Maj, zadarski prior i prokonzul Dalmacije, sa zadarskim plemstvom i građanstvom daruje obnovljenu crkvu sv. Krševana monahu Madiju, da služi kao samostanska crkva prema Reguli sv. Benedikta. Građani daruju Madiju kuće, vinograde i drugu pokretnu i nepokretnu imovinu. 986.
2. Listina izdana od zadarskoga priora Maja i naslovljena na Trazona, opata samostana Sv. Krševana, u kojoj spomenuti prior nagovara zadarsko plemstvo da se odrekne dijela ulova u korist rečenoga samostana zbog učestalih incidenata pri podjeli ulova ribe na lovištima kupljenim od grada Zadra na Molatu i Dugom otoku. 995.
3. Zadarsko plemstvo pokušava povući pravo ribolova dodijeljeno samostanu sv. Krševana na lovištima na Dugom otoku i Molatu. 995.
4.Jelenica, sestra hrvatskoga bana Godemira, oporučno ostavlja samostanu sv. Krševana u Zadru crkvu sv. Krševana u Obrovcu, zajedno s pripadajućom zemljom, kao i stado ovaca s pastirom Vukonjom te dva para volova s dvojicom robova, koji će obrađivati spomenutu zemlju. 1029.
5.Trazon, opat samostana sv. Krševana, svjedoči da je zamijenio kuću, koja je pripadala građaninu Sanivenu, za kuću sinova građanina Konstantina, koja se nalazila u blizini samostana i za koju im je isplatio 14 zlatnih sestercija. 1033.
6.Na zamolbu Trazona, opata samostana Sv. Krševana, zadarski prior i protospatar Dalmacije Grgur, zadarski biskup Andrija i zadarski građani ustupaju samostanu vrt sa zgradom smještenom uz crkvu sv. Tome apostola. 1036.
7. Sergije, sin Petrov, zamjenjuje polovicu svoje kuće za kuću Malikovu u luci, koja pripada samostanu sv. Krševana. 1036.
8.Zadarska građanka Dauzeta oporučno ostavlja samostanu sv. Krševana vrt, koji se nalazi u njegovoj blizini i koji je kupila vlastitim novcem. 1044.
9. Petar, opat samostana sv. Krševana, ostavlja hirograf o posjedima toga samostana u Diklu i na Pašmanu, uvidjevši kako neke pohlepne osobe razgrabljuju rečene posjede. U ovaj spis je umetnuta listina kralja Petra Krešimira IV. kojom potvrđuje darovnicu svoga pradjeda Petra Krešimira I. izdanu spomenutom samostanu oko posjeda zemljišta u Diklu. 1067.
10. Hrvatski kralj Petar Krešimir IV. posredstvom Petra, opata samostana sv. Krševana, daruje istome samostanu otok Maun, za koji naglašava da se nalazi „u našem Jadranskom moru“ („nostram propriam insulam in nostro Dalmatico mari sitam“). 1069.
11.Radovan, unuk Liljkov, daruje sav svoj posjed u Suhovarama, baštinjen od svoga djeda Liljka, samostanu sv. Krševana, čemu se protivi lučki župan Većemir isa svojim tepčijom Boleslavom, tvrdeći da je kralj Petar Krešimir IV. njemu darovao tu zemlju. Kralj to niječe i zadužuje sokolara Apricija da Radovana uvede u spomenuti posjed. 1070.
12.Kralj Petar Krešimir IV. daruje samostanu sv. Krševana zemlje u Suhovarama. 1070.
13.Braća Zovina, Desimir, Petar, Gromela i Slavić, svi iz Nina, daruju samostanu sv. Krševana posjed u Obrovcu za spokoj svojih te duša svojih roditelja i rođaka Veljka, Stjepana, Tomidraga, Većemira, Radomira, Petrone i Bolinega. 1072.
14. Sidraški župan Petar s bratom Slavcem daruje samostanu sv. Krševana zemlju u Obrovcu, koja je pripadala njegovu ocu Semivitu. 1072.
15.Braća Zovina, Desimir, Petar, Gromela i Slavić daruju samostanu sv. Krševana zemljište u Obrovcu. 1072.
16.Izvješće s izbora kanonika zadarskoga kaptola. 1090.
17. Drago, zadarski prior i unuk velikoga priora Dragona, na zamolbu Madija, opata samostana Sv. Krševana, i njegove redovničke subraće daje tome samostanu pravo na sve prihode koje su ranije uživali na otoku Vrgadi odnosno devet modija soli i dva ulova ribe godišnje. 1096.
18. U parnici između samostana sv. Krševana i sv. Marije u Zadru zbog zemalja u Obrovcu kod crkve sv. Petra zadarski biskup Mihovil zajedno s natpopom Gaudijem ustanovljuje da su redovnice samostana Sv. Marije pola svoje kuhinje sagradile na zemljištu samostana sv. Krševana, ali je na molbu biskupa i ostalih nazočnih opat samostana sv. Krševana pristao na ispravak međe u korist samostana sv. Marije. 1134.
19. 1. Kako su neki ljudi počeli grabiti zemlje samostana sv. Krševana na otoku Pašmanu, koje su samostanu darovali zadarski biskup Prestancije i njegov brat Maj, opat toga samostana Maj u društvu nekih zadarskih plemića uspostavlja stare međe među posjedima. 2. Ivan, opat samostana Sv. Krševana, zajedno s ostalom redovničkom braćom popisuje međe zemalja u Kamenjanima, koje je samostanu darovao lučki župan Kuzma, kada je kao redovnik toga samostana bio na samrti. 1096.
20. Na molbu Dragaša, sina Prodana Utolenića, i Stanče Lapčanina, sina Petrova, knez i vojvoda primorske vojske Mavro u društvu s bribirskim županom Miroslavom rješava parnicu između navedene dvojice zbog posjeda u mjestu Kokićanima u korist Stanče, jer su svjedoci potvrdili Stančevu tvrdnju da je taj posjed bio vlasništvo njegova djeda Pripca te da ga je naslijedio preko svog oca Petra. 1182.
21. Dedomir, sin Sramljenov, pristav bana Dionizija, očituje kako je rečeni ban predao samostanu Sv. Krševana posredstvom njegova opata Marina dvorac u Brdima na predjelu zvanom Slivnik, a koji je samostanu darovao ded Družinik s dozvolom kralja Krešimira. Žudonja Krbožić je bez znanja samostana prodao taj dvorac Jurju de Soppe i Prestanciju Grdošu za 20 zlatnika. Kako se spomenuti Žudonja nije pojavio na trima ročištima, pristav Dedomir po nalogu bana Dionizija uvodi u posjed toga dvorca samostan Sv. Krševana. 1182.
22.Drugi primjerak listine pod br. 21. 1183.
23. Treći primjerak listine pod br. 21. 1183.
24. Miroslav, župan bribirski, sin Bogdanićev, kao pristav bana Dionizija na banov nalog vraća samostanu Sv. Krševana posjed brda kod Slivnika, koji je htio prisvojiti Žudonja Krbožić. Kao pristava koji će nalog realizirati Miroslav imenuje svoga sina Grgura. 1184.
25. Papa Celestin III. daje Vincenciju, opatu samostana sv. Krševana, dopuštenje nošenja mitre, prstena, pastirskoga štapa i sandala u svečanim procesijama te na blagdan sv. Krševana. 1195.
26. Papa Celestin III. stavlja pod zaštitu Svete Stolice sve posjede samostana sv. Krševana. 1196.
27. Drugi primjerak listine pod br. 26. 1196.
28. Hrvatski herceg Andrija, na zamolbu Vincencija, opata samostana sv. Krševana, potvrđuje rečenom samostanu posjed u Suhovarama, koji mu je već darovao, ali su ga neki oteli, i ujedno naređuje zadarskome knezu i sucu Pavlu te Pribinji, sinu Đurićevu, da uvedu samostan u spomenuti posjed. 1196.
29. Prijepis listine iz 1070. godine, u kojoj Apricije, sokolar kralja Petra Krešimira IV., po naredbi rečenoga kralja uvodi u posjed Radovana, unuka Liljkova, zemalja u Suhovarama, koje je rečeni Radovan dao samostanu sv. Krševana, a tome su se usprotivili lučki župan Većemir i tepčija Boleslav, tvrdeći da im je te zemlje darovao spomenuti kralj. 1100.
30. Prijepis listine iz 1060. godine, u kojoj Teuzon, poslanik pape Nikole II., dosuđuje samostanu sv. Krševana kapelu u čast sv. Ivana u Telašćici na Dugom otoku, koju je tome samostanu dao Grubina, a zatim pokušao opovrći tu nadarbinu. 1060.
31. Trunčan, bivši sanski knez, na molbu Vincencija, opata samostana sv. Krševana i odvjetnika istoga samostana Molčaka, rješava spor oko vlasništva na dijelu kuće spomenutog opata s njegovom braćom Desinom i Diminom. 1201.
32. Papa Inocent III. uzima „u zaštitu Sv. Petra“ sve posjede i crkve samostana sv. Krševana. 1204.
33. Juraj, svećenik crkve sv. Tome apostola, očituje se o oporuci Jurja, sina Oliverova, koji je na samrti sva svoja dobra oporučno ostavio svojoj ženi Streji pod određenim uvjetima. 1209.
34. Krševan, opat samostana Sv. Petra u Rabu, svjedoči kako je pred njime dok je službovao u samostanu sv. Krševana u Zadru, i pred Milanom Pečenegom iz Zadra, Çoyba iz Maraka dao u zalog Mirku Sculli za jedan i po perper neko zemljište u Lukoranu, pod određenim uvjetima. 1217.
35.Streja, bivša zadarska kneginja, prigodom ulaska u samostan sv. Platona za spokoj svoje i duše svoga pok. muža Damjana daruje samostanu sv. Krševana posredstvom njegova opata Damjana vinograd u Čunku, koji je bio u vlasništvu njena pok. muža. 1219.
36. Parnica između zadarskoga kneza Petra Mihovilova i Damjana, opata samostana sv. Krševana, održana pred zadarskim nadbiskupom oko nedozvoljene ispaše u zadarskom zaleđu („Starea“). 1221.
37. Zadarski nadbiskup Ivan Venerio, knez Petar Mihaelov i opat samostana sv. Krševana Damjan rješavaju prijepore između komune i samostana oko ispaše na samostanskom zemljištu u zadarskom zaleđu. 1221.
38. Papa Honorije III. na molbu Damjana, opata samostana sv. Krševana, imenuje trogirskoga biskupa Treguana za suca u sporu između u jednom sporu između spomenutoga samostana i zadarskoga kneza. 1221.
39. Vjerojatno kasniji drugi primjerak listine pod br. 37. 1221.
40. U sporu između samostana sv. Krševana i Zadarske komune zbog otoka Mauna, koji su tražili samostan i njegov opat Damjan, trogirski biskup Treguan i opat samostana Sv. Ivana Trogirskog Hrana, kao suci opunomoćeni od Apostolske stolice, ekskomunicirali su grad Zadar. Zadarski knez Petar Mihovilov i građani zbog otmice tog otoka u nazočnosti nadbiskupa zadarskog Ivana i papinog legata magistra Accontija obećavaju da će dragovoljno vratiti samostanu spomenuti otok. 1222.
41. Damjan, opat, i Benedikt, dekan samostana sv. Krševana, uz privolu svoje redovničke braće ustupaju Radošu zemlju na predjelu Cerodola, uz uvjet da ovaj nasadi vinograd i samostanu daje osminu prihoda, a nakon što se urod iscrpi, ta će se zemlja vratiti samostanu. 1224.
42. 1.Papa Grgur IX. u sporu između samostana sv. Krševana i zadarskoga nadbiskupa oko ukopa mrtvih i slavljenja misa zadušnica postavlja za suce rapskoga biskupa Jordana, trogirskoga biskupa Treguana i trogirskoga đakona Ursa. 2.Treguan, biskup trogirski postavljen od pape Grgura IX. za suca u sporu između samostana sv. Krševana i zadarskoga kneza oko ukopa mrtvih i slavljenja misa zadušnica osuđuje potonjega pa o tome izvješćuje samostan. 1228.
43.Jordan, biskup rapski imenovan od pape Grgura IX. da zajedno s trogirskim biskupom Treguanom i trogirskim arhiđakonom Ursom sudi u sporu između zadarskoga kneza i zadarskoga nadbiskupa ispričava se da zbog tjelesne slabosti i opasnosti od stalnih gusarskih napada ne može osobno doći u Zadar i rješavati spor. 1228.
44.Treguan, nadbiskup trogirski, i Urso, arhiđakon trogirski, nalažu opatu samostana sv. Krševana Damjanu i svim redovnicima istog samostana da čuvaju slobode samostana od nametanja zadarskoga kneza i nadbiskupa. 1228.
45.Treguan, biskup trogirski postavljen od pape Grgura IX. za suca u sporu između samostana sv. Krševana i zadarskoga kneza zabranjuje knezu bilo kakva potraživanja od samostana. 1228.
46. Treguan, biskup trogirski postavljen od pape Grgura IX. za suca u sporu između samostana sv. Krševana i zadarskoga kneza poništava interdikt zadarskoga nadbiskupa proglašen nad samostanom i naređuje nadbiskupu da ubuduće odustane od nametanja takvih mjera. 1228.
47. Opis nekoga sukoba između samostana sv. Krševana s jedne i zadarskoga kneza Marina Dandola i zadarskoga nadbiskupa Ivana Venerija s druge strane oko samostanskih privilegija. 1228.
48.Bona, opatica samostana sv. Marije u Zadru, na poziv Damjana, opata samostana sv. Krševana, svjedoči pred sucima delegiranim od pape Grgura IX., da je zadarski knez Marin Dandolo tražio od nje neke počasti, s kojima se složio i zadarski nadbiskup Ivan Venerio, no to su odbili redovnici sv. Krševana pa su zbog toga bili suspendirani od obavljanja redovničkih čina, te je zbog istog razloga zaustavljena procesija na blagdan sv. Krševana. 1228.
49.Damjan, opat samostana sv. Krševana, i Benedikt, dekan istoga samostana, s privolom svoje redovničke subraće daju na obradu neiskrčenu zemlju u Petrčanama, koja je pripadala Demetriju, Slavi, braći Dragoslavu i Bratku te njihovim ortacima Miliću i Milošu, uz uvjet da samostanu daju sedmi dio uroda maslina, voća te vina. U slučaju prodaje zemlje, istu su dužni ponuditi na prodaju najprije rečenom samostanu. 1231.
50.Andrija pok. Mihe Justova, Katarina, žena Jakovljeva, i Vegia, žena Beroslavova, daruju samostanu sv. Krševana zemlju u Lukoranu, koja se nalazi pored zemlje istoga samostana, a pripadala je Skomuši de Manipulo. Kao naknadu darivatelji su od samostana primili sedam perpera. 1231.
51.Treguan, trogirski biskup, i Vidoš, opat samostana sv. Ivana i trogirski kanonik magister kao papinski delegati u sporu između samostana sv. Krševana i zadarskoga nadbiskupa Ivana imenuju Damjana opatom rečenoga samostana. 1233.
52.Zadarski knez Ivan sa sucima Jurislavom, Crnjom de Carbonom i Stjepanom Picikinom, na zahtjev Preste Matafara, zastupnika samostana sv. Krševana, određuju da ribari s mrežama potezačama daju samostanu dio ulova lokardi, a tvrdnju ribarâ Mate Kokala, Grubača Stanice i Budena da im je samostan davao svakome po jedan sir smatraju samo običajem, a ne obvezom prema rečenim ribarima od strane istoga samostana. 1233.
53.Opat samostana Sv. Ambrozija u Ninu de Torrente izjavljuje da je Mihovil, opat samostana sv. Krševana u Zadru, upravu samostana primio slobodno i tako ju i napustio, te da ni prije ni poslije izbora nikome nije htio dati janje. 1233.
54. 1. Papa Grgur IX. imenuje trogirskoga biskupa Treguana za suca u parnici između samostana sv. Krševana i zadarskoga nadbiskupa Ivana. 1232.
54.a 2.Trogirski biskup Treguan, opat samostana Sv. Ivana u Trogiru Vidoš i trogirski kanonik Juraj, kao opunomoćenici Svete Stolice u sporu između samostana sv. Krševana i zadarskoga nadbiskupa potonjemu naređuju vječnu šutnju. 1233.
55.Zadarski knez Ivan Mihaelov ponavlja naredbu iz rujna iste godine izdanu ribarima s mrežama potezačama, da svaki od njih samostanu dade dio ulova ribe. 1233.
56. Drugi primjerak listine s br. 55. 1233.
57. 1.Papa Grgur IX. određuje zadarskome nadbiskupu kako se treba suditi zadarskome natpopu C. u svezi s njegovom žalbom, da su zadarski građani Marin Bertaldi i Ivan Mihov ukrali neko zlatno i srebrno crkveno posuđe, a za to okrivili njega. Ovi su se u svezi s tim obratili trogirskome biskupu. Što bi značilo povući spomenutoga natpopa i suditi mu izvan njegove biskupije. 2.Zadarski nadbiskup Ivan i rapski natpop Ivan kao papinski legati, u nazočnosti rapskoga biskupa Mihovila i svećenika Mihe Teodorova sude u parnici između zadarskoga natpopa C. s jedne te Marina Bertaldija i Ivana Mihina s druge strane zbog krađe zlatnog i srebrnog liturgijskog posuđa. Ušavši u crkvu Sv. Felicite, natpop je vratio odgovarajuću kauciju sucima, da bude kod njih, a on se zakleo na oltar i svete relikvije da će se pojaviti pred svakim sudom papinskih izaslanika. Suci su na to vratili natpopu C. svu imovinu u zlatu i srebru. 1234.
58. 1.Krševan, opat samostana sv. Petra u Rabu, svjedoči da je vinograd u Petrčanima pripadao tome samostanu za vrijeme njegova opatovanja, a prije razaranja Zadra. 2. Samostan Sv. Krševana, u žurnoj potrebi da isplati neke dugove, na dražbi daje u zalog otok Maun Krševanu, sinu Andrije de Soppe, za 602 male mletačke libre. Kada samostan isplati označenu svotu, rečeni kupac imat će pravo zadržati taj otok u sljedećih 10 godina, uz obvezu godišnjeg plaćanja samostanu svote od 100 libara.
59. Krševan, opat samostana sv. Petra u Rabu, potvrđuje da samostan sv. Krševana u Zadru tijekom njegove redovničke službe u istome nije davao nikakav tribut u janjcima zadarskom kaptolu ni o Uskrsu, niti o bilo kojem drugom blagdanu. 1235.
60. Bijela, kći pok. Vučine i žena Dražila Boljenosića, uz privolu svoga muža oporučno ostavlja samostanu Sv. Krševana svoj dio po ocu i majci, a istovremeno od samostana prima sve potrebno za život, obuću i odjeću. 1237.
61.Rapski biskup Jordan svjedoči da je iza smrti Vincencija, opata samostana Sv. Krševana, bio izabran za opata toga samostana te da je opat Vincencije posjedovao selo Kokićane s vinogradima, obrađenim i neobrađenim zemljištem. To je selo samostanu darovao za spokoj svoje duše Juraj, sin Stanče Lapčanina. 1238.
62. Dragoslav i Petar iz roda Kačića, braća pok. Oltre, svjedoče da su u vremenu Vincencija, opata samostana Sv. Krševana, sudjelovali u razgraničenju zemlje u Kokićanima, koja je pripadala njihovu nećaku Jurju, sinu Stančinu, iz Hrvatske („de Sclavonia“), i koju je rečeni Juraj na samrti u nazočnosti navedene braće ostavio samostanu. 1238.
63. Stana, kći pok. Jurja, ostavlja sva svoja dobra samostanu sv. Krševana posredstvom njegova opata Torrenta, uz uvjet da je samostan primi kao konverzu. 1239.
64. Krševan, opat samostana Sv. Petra u Rabu, svjedoči u svezi s posjedom samostana Sv. Krševana u Suhovarama isto što i zadarski građanin Dražinja Falikatić. 1239.
65. Zadranin Dražinja Falikatić svjedoči da je u vremenu hercega Andrije bio njemu poslan uime zadarske komune u svezi nekih poslova hvarske biskupije. Uz hercega je bio nazočan i opat samostana Sv. Krševana Vincencije, koji se hercegu potužio na Zadrane Maldenarija i Toljena Kačića, koji su bili zaposjeli samostansku zemlju u Suhovarama. Herceg je na osnovi starijih spisa tu zemlju dao samostanu u trajno vlasništvo, a prema hrvatskom običajnom pravu opatu je dao pristave kneza Pavla i Pribinu Đurića, naredivši im da opata uvedu u posjed rečene zemlje. 1239.
66. Zadarski knez Ivan Mihovilov sa sucima Krstom de Scolatura, Crnom Karbonovim, Andrijom i Petrićem u sporu između samostana Sv. Krševana i Jurislava pok. Stijepe zbog posjeda sela Kokićana dosuđuje polovicu tog sela rečenom samostanu, jer ga je prethodno samostanu darovao Jurgije, sin Stanče Lapčanina. 1239.
67. Zadarski knez Ivan Mihovilov sa sucima u sporu između samostana sv. Krševana i karinskoga župana Martina zbog posjeda u selu Kokićanima dosuđuje spomenuto zemljište tome samostanu, zato što je to zemljište pripadalo Stanči Lapčaninu, a naslijedio ga je njegov sin Juraj. 1239.
68. Stjepan Lovrehnin svjedoči da su Grube Bilošev i Stjepko, sin Kamazija Capiletta, tražili zemlju u Kokićanima od Martina iz Karina na osnovi starih listina. Torrente, opat samostana sv. Krševana, u nazočnosti obojice spomenutih te Jurislava Stjepova i Martina iz Karina zanijekao je da ta zemlja pripada ikome od roda Karinskih, pa je odlučeno da se ta zemlja najprije pregleda, da bi potom nakon rasprave pred zadarskim knezom Ivanom Mihovilovim i njegovim sucima pripala spomenutom samostanu. 1240.
69. Na zamolbu opata samostana Sv. Krševana de Torrentea ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. potvrđuje rečenome samostanu sva prava, povlastice i posjede na osnovi istovrsne potvrde koju je izdao papa Celestin III. 1234.
70. Na zamolbu Nicole Semitecola, opata samostana sv. Krševana, da se samostanu vrati u vlasništvo otok Maun, zadarski knez Angelo Mauroceno to provodi u djelo, na temelju starijih listina te uz pristanak svojih savjetnika. 1247.
71. Samostan sv. Krševana daje u mlivo i na zakup od 29 godina Ivanu Družakovu zemlju na kojoj se nalaze dva mlina za meljavu maslina na ime zakupa od 29 godina. Zakup će se vječno obnavljati i u tu svrhu svake godine samostanu će se godišnje platiti tri mletačke libre. U slučaju prodaje, rečeni Ivan je obvezan tu zemlju ponuditi najprije samostanu. 1248.
72. Benvenuta, žena pok. Krševana Lasturina, daruje samostanu sv. Krševana umjesto milodara za spokoj svoje duše i svojih predaka sve svoje prostorije u Majstorskoj ulici, koje su pripadale Ginu, za što je bivši opat de Torrente platio Tebaldu de Filipiju iz Ferma 80 mletačkih libara, a Viti Cedulinu iz Zadra 100 mletačkih libara. Benvenuta daruje samostanu i jedan komad zemlje u Lukoranu. 1249.
73. Drže, sin Ivana de Valle, sa svojim nasljednicima daruje jedno mjesto ograđeno suhozidom kod crkve Sv. Marije Velike, pokraj kuće Damjana de Figaçola. 1250.
74. Samostan Sv. Krševana ustupa Stjepanu, sinu Dragoslavljevu, zemlju u Dragi Sv. Krševana, uz obvezu davanja sedmine uroda samostanu. 1251.
75. Andrija de Copotano iz Raba pred carskim sucem Nikolom i sudskim vijećem u Barletti obećaje da će platiti 60 malih mletačkih libara Andriji, sinu Bivaldovu iz Zadra, koje mu je ovaj dao u Barletti. 1251.
76. Papa Inocent IV. uzima pod zaštitu Sv. Petra samostan Sv. Krševana i potvrđuje mu sve posjede i imovinu. 1251.
77. Dobren, brat Prvoslavljev, prima od samostana Sv. Krševana zemlju u Dragi Sv. Krševana, da zasadi vinovu lozu, uz uvjet da daje samostanu sedminu prihoda. 1252.
78. Oporuka Petra Dronkovića, kojom svojoj ženi Dominciji ostavlja 100 romanata, koje je od nje primio za spokoj duše. Ako iza njegove smrti Domincija ne bi dobila svih 100 romanata, može uzeti na korištenje njegovo selo Vrčane ili preuzeti dio njegove zemlje u njegovu drugom selu Jelšanama. 1256.
79. Zadarski građanin Dobre, sin Gaucinjin, daruje samostanu Sv. Krševana svoj vinograd u Petrčanama, pridržavajući pravo korištenja tog vinograda do kraja života. 1259.
80. U sporu između Ivana Nozdrnjića iz Zadra i Vukomerija, sina Slavčeva iz roda Draginića, zbog petine zemlje u Grabrovićanima, koju drže Draginići, primorski ban Ivan dosuđuje tu petinu Ivana Nozdrnjiću. 1264.
81. Jurislav, sin pok. Prvonoša, prima od samostana sv. Krševana vinograd na predjelu Cerodola, koji je pripadao pok. Radi, uz obvezu davanja samostanu trećine prihoda. 1266.
82. Većko pok. Justa, Salbe pok. Martina i skupina drugih stanovnika Zadra prima od samostana sv. Krševana zemlju u Lukoranu, uz uvjet da na njoj zasade vinovu lozu i da daju samostanu četvrtinu prihoda čim od vinograda počnu dobivati urod. 1266.
83. Svećenik Juraj, sin Milkov, dvornik Ivan, sin Zanin i skupina drugih stanovnika Zadra prima od samostana sv. Krševana zemlju na otoku Pašmanu, na predjelu Bidnatice kod Neviđana, uz uvjet da na njoj zasade vinovu lozu te da samostanu daju četvrtinu budućeg uroda. 1267.
83. Svećenik Juraj, sin Milkov, dvornik Ivan, sin Zanin i skupina drugih stanovnika Zadra prima od samostana sv. Krševana zemlju na otoku Pašmanu, na predjelu Bidnatice kod Neviđana, uz uvjet da na njoj zasade vinovu lozu te da samostanu daju četvrtinu budućeg uroda. 1267.
84.Radoslav, sin pok. dvornika Berka, i Miljen, sin Bratošev, primaju u težaštinu od samostana sv. Krševana dva gonjaja zemlje u Brdima, uz obvezu davanja samostanu četvrtine uroda. 1268.
85. U sporu između Petra Mahulela, koji je zastupao svog oca Dešu, i samostana sv. Krševana zbog međa na otoku Pašmanu, u kojemu se spomenuti Petar tužio da su samostanski koloni prešli međe samostanskih zemalja na račun njegove zemlje, zadarski nadbiskup Lovro rješava parnicu u korist samostana, jer Petrovi svjedoci nisu potvrdili njegovu tvrdnju. 1268.
86. Prijepis ugovora o iznajmljivanju samostanskog zemljišta kod crkve sv. Tome na predjelu Plankita. 1270.
87. Dobrost, sin pok. Prodana, postavlja svoga sina Juršu za prokuratora nad polovicom jednog mjesta, koje se nalazilo kod Stražnjih vratiju (Posterula), pored kuće Vida Dražimirova. 1270.
88. Dobroje, sin pok. Vukoja Čudomirića, prodaje Damjanu, sinu Dobroja pok. Vukoja Čudomirića iz Zadra tri čestice zemlje u Čudomiršćini s dvadesetinom gaja te zemlje, po cijeni od deset malih mletačkih libara. 1277.
89. Križan, sin pok. Mihovila Draginića, zalaže 40 gonjaja zemlje u Draginićima Zadraninu Ivanu Nozdrnji za 20 malih mletačkih libara na osam godina zajedno s vinogradima, livadama i gajevima. Ivan Nozdrnja od svoje strane dopušta rečenome Križanu da u tom vremenu može obrađivati rečenu zemlju, uz obvezu davanja četvrtine. 1277.
90. Ivan Družakov, stanovnik Zadra, u nazočnosti zadarskoga nadbiskupa Lovre dobiva od samostana sv. Krševana u zakup na 29 godina zemljište s dva mlina za meljavu maslina. 1277.
91. 1. Andrija Družak, stanovnik Zadra, sin pok. Ivana, moli zadarskoga nadbiskupa Lovru da mu potvrdi ugovor o zakupu, koji je njegov pok. otac Ivan sklopio sa samostanom Sv. Krševana o zemlji s dva mlina, jer je ugovoru vrijeme isteklo, a samostan nema opata. Pošto je nadbiskup pregledao staru listinu, na koju se rečeni Andrija pozvao, naredio je Vidu, zadarskome arhiđakonu i bilježniku, da molitelju izda novu listinu, kojom se taj ugovor produžuje. 2. U sporu između samostana sv. Krševana i Andrije Družaka, sina pok. Ivana, njegova brata Jakova i sestre mu Konstancije oko kuće s dva mlina, koja se nalazi u blizini samostana, zadarski sud presuđuje da je samostan dužan isplatiti rečenim zakupnicima 100 malih mletačkih libara. 1277.
92. Ivan de Curtisia, opat samostana sv. Krševana, ustupa na obradu samostansku zemlju na predjelu Cerodola pedeset i šestorici seljaka, uz obvezu davanja sedmine uroda samostanu. 1277.
93. Crnja, sin pok. Hiteca, s odobrenjem samostana sv. Krševana, prodaje svoj vinograd i voćnjak na zemljištu toga samostana u Cerodolu staklaru Vojnu, njegovoj ženi Deši te njezinoj sestri Stojači po cijeni od 15 malih mletačkih libara, uz obvezu davanja sedmine uroda samostanu. U slučaju prodaje vinograda Vojno je obvezan ponuditi taj vinograd na prodaju najprije rečenom samostanu, i nikome ga nema pravo oporučno ostaviti osim tom samostanu. 1278.
94. Andrija i Jakov Družak, sinovi pok. Ivana iz Mletaka, i njihova sestra Konstancija, svjedoče da su na temelju presude zadarskoga suda primili namiru od 100 malih mletačkih libara za kuću s dva mlina. 1278.
95. Ivan i Mager, sinovi zadarskoga građanina Rajnerija Varikaše, dopuštaju samostanu sv. Krševana da može osloniti zid jedne kuće toga samostana na zid njihove kuće, koja se nalazi kod crkve sv. Stjepana. 1278.
96. Zadarski građanin Miha Soppe priznaje da je obrađivao neku zemlju Krševana Šestogizde na neimenovanom otoku i da mu je za to plaćao zemljarinu. Ovim mu činom Miha vraća spomenutu zemlju. 1279.
97. Kupoprodaja jednoga vinograda između Stjepana pok. Hreja kao prodavatelja i Stane, kćeri pok. Krste kao kupca. Riječ je o obnovljenom ugovoru od 4. travnja 1279. godine. 1279.
98. Stjepan pok. Chreja iz Zadra, uz privolu Stane, žene pok. Staša de Bivaldo, prodaje svoj vinograd po cijeni od 12 malih mletačkih libara Stani, kćeri pok. Krste, uz uvjet da kupac rečenoj Stani i njenim nasljednicima daje četvrtinu vina i ostalih plodina. 1279.
99. Kuzma i njegova sestra Rada, nasljednici pok. Radoslava, prodaju samostanu Sv. Krševana dva komada zemlje u Brbinju (Dugi otok) po cijeni od 210 malih libara. 1280.
100. Radoj, sin Dražinje iz Karina, s odobrenjem samostana Sv. Krševana, prodaje vinograd od dva gonjaja na predjelu Cerodola Damjanu Dobrinu, uz uvjet da kupac samostanu daje sedminu prihoda. 1281.
101. Zadarski građanin Domald Zadulin izjavljuje da je primio u pohranu 30 velikih mletačkih libara od fratra Mandicija, liječnika i hodočasnika, koji je nekada bio opat u samostanu sv. Marije Kolonjske u Transkoj biskupiji (Apulija). 1283.
102. Mahača, kći Stjepana Martinušića i udova pok. Ivana Radoslavova iz Karina izjavljuje pred zadarskim Velikim vijećem i hrvatskim banom Pavlom da je primila 150 malih mletačkih libara od Ivana Lampredija Preste Darijina, svoga zeta i opunomoćenika njezina muža, koje joj je ovaj dao na ime Dezoja, sina njezina pok. muža. U ime nadoknade za potrošenih 150 libara Mahača se odriče svega nasljedstva svoga pok. muža Ivana, navlastito vinograda u Polači te pet modija pšenice s pet modija ječma. 1283.
103. Jakov Zadulin iz Zadra prodaje braći Manfredu i Rogeru Mustaću zemlju na brdu iznad suhozida, koja je ranije pripadala Mihi pok. Matije Dušičina, po cijeni od 200 malih mletačkih libara. 1287.
104. Zadarsko Veliko vijeće ustanovljuje da treba regulirati obalu u gradskoj luci pa u tu svrhu treba prodati temelje gradskoga zida od arsenala do nove tvrđave onima koji imaju posjed ili kuću na samome temelju, uz cijenu od tri male mletačke libre i osam solada po koraku. Budući da je Ivan de Curtisia, opat samostana sv. Krševana u ime samostana isplatio 135 malih mletačkih libara za mjesto koje se nalazi duž zida i samostana, ovim se potvrđuje samostanu posjed tog mjesta. 1289.
105. Bratoslav Rečinić iz Šibenika, sada stanovnik Zadra, prodaje supružnicima Križanu, sinu pok. Krasonje, i njegovoj ženi Marini, zemljište na predjelu Vrulja, izvan gradske luke, po cijeni od 30 malih mletačkih libara. 1290.
106. Vučina de Matafaris imenuje zadarskoga glasnika Pavla Božjaka za zakonitoga zastupnika u namiri duga od 200 malih mletačkih libara od Nadihe, župnika crkve Sv. Mihovila u Ninu, i Radoslava, blagajnika u istom mjestu. 1291.
107. Draga, kći pok. Stojka, stanovnica Zadra, daje u težaštinu pet gonjaja zemlje na otoku Ižu Bogdanu, sinu pok. Vukojića i Vukuše, stanovnicima Zadra, da na njoj zasade vinovu lozu, uz uvjet da joj daju četvrtinu prihoda. 1291.
108. Rava i Andrija, sinovi pok. Petra Ravina, prodaju ozidano mjesto u predjelu crkve sv. Stjepana braći Manfredu i Rogeriju Mustaću za 400 malih mletačkih libara. 1292.
109. Marin, sin Tišice iz Dubrovnika i brat pok. svećenika Tome, prodaje za 30 solada samostanu sv. Krševana zbirku dekretala, koje je rečeni Toma bio založio kod rečenog samostana za 11 mletačkih libara. 1293.
110. Fratar Luketa, redovnik reda hospitalaca Sv. Ivana Jeruzalemskog, po odobrenju fratra Alberta, priora svih kuća toga reda u Ugarskoj i Hrvatskoj, svjedoči da je od samostana sv. Krševana primio obveznicu Domalda Zadulina i njegova brata Jakova o jednom dugu rečenome redu. 1294.
111. Dobrača, udova pok. mljekara Šimuna, prodaje Cenu, sinu pok. Teodora, i njegovoj ženi Agapi, građanima Zadra, vinograd od tri gonjaja na predjelu Cerodola za 100 libara malih mletačkih libara. 1294.
112. Oporuka zadarskoga građanina Ivana de Scomle, kanonika i doktora prava, kojom većinu svoje ostavine daje svome bratu Bartolu, a napuljskome kralju Karlu II. Hromom jedan karat zlata. Izražava želju da bude sahranjen u franjevačkoj crkvi Sv. Lovre, a za troškove ukopa ostavlja četiri zlatne forinte. 1294.
113. Rava, sin pok. Andrije Ravina, zadarski građanin, uz privolu svoje majke Franciske, prodaje ukupno 225 gonjaja svoje obradive i neobradive zemlje na predjelu Čavonjinih laza na Dugom otoku Barti, sinu pok. Nikole Scomle za 1125 malih mletačkih libara. 1296.
114. Dobroslava, udova pok. Krste, oporučno ostavlja za izvršitelje oporuke sestru opata samostana sv. Krševana Stanu, krsnoga kuma svećenika Martina i udovu pok. Vidotu Nisku. Župniku crkve sv. Mihovila Martinu ostavlja 20 malih mletačkih solada, a samostanu sv. Krševana jedan vinograd te svu svoju ostalu pokretnu i nepokretnu imovinu. 1297.
115. Barte, sin pok. Nikole de Scomla, zadarski građanin, prodaje samostanu Sv. Krševana polovicu svojih obrađenih i neobrađenih zemalja na predjelu Čavonjinih laza na Dugom otoku za 600 malih mletačkih libara. U slučaju da bi samostan htio prodati kupljenu polovicu zemalja, dužan ju je najprije ponuditi Barti na prodaju. Na isto se obvezuje i Barte prema samostanu, ako bi htio prodati neprodanu polovicu. 1297.
116. Ivan Rajnerijev Varikašić očituje se da mu je Barte, sin pok. Nikole de Scomla, dao u zalog svoje zemlje na predjelu Čavonjinih laza na Dugom otoku za 1125 malih mletačkih libara, na koje se obvezao kao izvršitelj oporuke i dužnik Barti Ravinom, sinu pok. Andrije Ravina. Barte Ravin je htio prodati polovicu tih zemalja samostanu Sv. Krševana, no to nije mogao učiniti bez Ivana Varikašića, stoga ovaj daje odobrenje Barti Ravinom da može prodati rečenu polovicu zemalja samostanu i da je može kupiti za 500 malih mletačkih libara. 1297.
117. Stjepan pok. Bratka Činimirića iz Crnoga, s odobrenjem samostana Sv. Krševana zamjenjuje s Vukšom pok. Vukoja, Prvoslavom i njenim sinom Dminojem, stanovnicima mjesta sv. Tome kod Blata, vinograd na predjelu Cerodola na zemljištu samostana Sv. Krševana za vinograd u Obrovcu na zemljištu samostana Sv. Marije u Zadru. Vukša, Prvoslava i Dminoje obvezni su davati samostanu sedminu prihoda. 1298.
118. Talijanski trgovci Bonivaldo de Bonivaldis, Paolo de Grusi i drugi opunomoćuju plemiće Vida Zloradića, Rogerija Mustaća i Jakova de Gaya da u njihovo ime traže od načelnika Brača, Hvara i drugih mjesta srednje Dalmacije pronađenu robu s njihova broda, koja je nastradala u brodolomu kod otoka Visa. Opunomoćenici mogu dobiti polovicu pronađene robe. 1298.
119. Fra Guillelmus de Canellis, magister hospitalaca za Ugarsku i Hrvatsku, izjavljuje u ime bivšeg magistra ivanovaca za iste dvije zemlje fra Alberta de Ravellisa da je od opata samostana sv. Krševana Ivana de Curtisije primio razne predmete i novac, koje je zadarski građanin Domald de Zadullinis trebao predati spomenutom Albertu. 1298.
120. Samostan sv. Krševana pozajmljuje zadarskoj komuni 18 velikih mletačkih libara, koje je imao u pohrani. 1299.
121. Zadarski građanin Jakov de Gaya imenuje svojim zakonitim zastupnicima Vida Zlorada i Rogerija Mustača u predmetu talijanskih trgovaca Bonivalda de Bonivaldisa, Paola de Grusija i drugih, u kome je poslu Jakov bio određen za jednog od prokuratora spomenutih trgovaca. 1299.
122. Ivan zvani Meško, svećenik crkve Sv. Marije Velike, izjavljuje pred krčkim biskupom fra Matejem i zadarskim nadbiskupom Henrikom da je od Marka, redovnika samostana Sv. Krševana primio jedan monaški brevijar, uz rok povrata od mjesec dana, a ako ga ne vrati, obvezan je dati dvostruku vrijednost. Za ovu pogodbu jamči zadarski građanin Platon Lesica. 1299.
123. Ivan de Prevostin, templar i zastupnik Alberta, templarskoga priora u Ugarskoj, predaje u pohranu opatu samostana sv. Krševanu Ivanu de Curtisiji 11 malih mletačkih libara te nekoliko sitnih predmeta. 1299.
124. Samostan sv. Krševana i Barte pok. Nikole de Scomble dijele neke posjede na predjelu Čavonjinih Laza na Dugom otoku, koje su do tada zajednički uživali. Samostan je dobio zemlje koje je spomenuti Barte kupio od Franice, udove pok. Andrije Ravina i njena sina Rave, dočim je Barte dobio zemlje koje su pripadale njegovu pokojnom ocu Nikoli. 1300.
125. Zadarski građanin Nikola de Piciga izjavljuje da se obvezao kao jamac Ivanu Rajneriju Varikašiću za Bartu de Scombla na 300 malih mletačkih libara onom prigodom, kada je Ivan Rajnerije Varikašić pristao da bude jamac Barti de Scombla na 1150 malih mletačkih libara, a to je svota koju je Barte ostao dužan Franciski, udovi pok. Andrije Ravina i njegovu sinu Ravi. Rečeni Nikola potvrđuje da će ovu obvezu ispuniti odnosno da će tih 300 libara isplatiti do roka kada se spomenutih 1150 libara mora isplatiti Franciski i Ravi. 1300.
126. Zadarski građanin Ivan Rajnerije Varikašić izjavljuje da mu je Barte, sin pok. Nikole de Scombla dao u zaklad sve zemlje na predjelu Čavonjinih laza na Dugom otoku za 125 malih mletačkih libara. Na tu svotu Barte je obvezao Ivana Ravi, udovi pok. Andrije Ravina, kojoj je Barte ostao dužan. Ivan Varikašić je već ranije odobrio Barti da može prodati svoju polovicu samostanu Sv. Krševana, kako stoji u priloženom instrumentu od 16. rujna 1297. godine. Barte sada moli Ivana da mu dozvoli prodati i drugu polovicu zemlje. 1300.
127. Barte pok. Nikole de Scomla daruje samostanu zemlju koju je naslijedio od pokojne žene na predjelu Čavonjinih laza na Dugom otoku. 1300.
128.A Guillelmus de Villareto, veliki meštar ivanovaca, traži izvješće od brata Loqueta Busquea o otoku Olibu i o nekoj uloženoj svoti novaca. Meštar zna da se Loqueto običaje nazivati preceptorom Lube, ali mu nije poznato kojim pravom Loqueto sebi prisvaja taj naslov. Za Guillelmova boravka u Apuliji, knez Juraj je pokušao zamijeniti Olib s otokom koji je redu dao ban Pavao, što veliki meštar bez generalnoga kapitula nije mogao učiniti. U Hrvatskoj i Ugarskoj ima nekoliko ljudi koji za Lubu nude 40 srebrenih maraka godišnje. Prior reda u Ugarskoj Albert Revellis ostavio je u jednoj opatiji na Hvaru neki polog, a Loquetu se naređuje da taj polog istraži i otkupi te pošalje velikome meštru, a da o pokušaju zamjene Oliba s drugim otokom podnese izvješće. 1303.
128. B Templar Loqueto Busque, preceptor Vrane, priznaje da je od magistra templara Guillelma Villareta primio spis, u kojemu se tvrdi da je templar Ivan Prevoštin kao zakoniti zastupnik Alberta de Revellisa dao u pohranu novac i neke predmete bivšem opatu samostana sv. Krševana Ivanu de Curtisiji, a koje je u međuvremenu preuzeo od novoga opata istoga samostana Vida. 1304.
129. Grgur pok. Bartola iz Nina imenuje pravnim zastupnicima u svim poslovima Stjepana Pinturića i Vukana Praškovića. 1304.
130. Ivan, sin pok. Dragoja Obretića, koji sada boravi u Brdima, selu u posjedu samostana sv. Krševana, priznaje da je u prošlim vremenima ostao dužan rečenome samostanu 61 malu mletačku libru na ime zakupnine i obećava da će isplatiti rečenu svotu, tako da svake godine samostanu bude davao oko blagdana Uznesenja Marijina po 40 solada, sve dok u cijelosti ne isplati taj iznos. 1305.
131. Samostan sv. Krševana daje u najam Ivanu zvanome Mrdeša, sinu pok. Dujma, ovčaru na Dugom otoku, zemlju na istome otoku na deset godina, uz uvjet da kroz to vrijeme samostanu daje 25 modija pšenice i 30 modija ječma godišnje, te da to žito dovozi do samostana na vlastiti trošak i uz kaznu plaćanja dvostruka iznosa za svaki neplaćeni rok. Urod od voća dijelit će napola sa samostanom. Ako spomenuti Ivan prestane obrađivati tu zemlju prije isteka roka od deset godina, na ime odštete mora platiti samostanu 100 malih mletačkih libara. 1305.
132. Vid, opat samostana sv. Krševana, sa svojom redovničkom braćom, te Miha de Micuso, zadarski građanin, odabiru za mirovne suce Krševana Vitkorova i Leonarda de Furmina, ortake zadarskoga kneza Petra, u sporu oko samostanskog zemljišta kod Velikog jezera na Dugom otoku 1305.
133. Kapitul samostana sv. Krševana imenuje priora Marka zastupnikom u parnici protiv zadarskoga kneza Ivana Superancija i gradskog vijeća u svezi s tvrdnjom da su spomenuti knez i vijeće postavili samostanu neke prokuratore, koji bi upravljali samostanskom imovinom te da su počinili još neke nepravilnosti protiv osoblja samostana i njegovih dobara. 1306.
134. Gradeški patrijarh i primas Dalmacije Egidije i zadarski nadbiskup Jakov zabranjuju svim duhovnim i svjetovnim vlastima da išta mijenjaju u samostanima Zadarske nadbiskupije, navlastito u pitanju desetina, pod prijetnjom lišenja službe i beneficija za klerike, interdikta i izopćenja iz Crkve. 1306.
135. Šimun pok. majstora Arnalda i njegova žena Šimuša, kći pok. Petra Fusculina, izjavljuju da je njihov rođak Madije Petrov Fusculin naredio da se samostanu sv. Krševana za prodano žito dade 25 malih mletačkih libara, a da je preostalih 25 libara ostao dužan. Samostan o tome posjeduje pisanu listinu, na temelju koje se Šimun i Šimuša obvezuju da će preostali dug isplatiti u trima obrocima. 1306.
136. Marin, župnik crkve sv. Stjepana u Zadru, kao odvjetnik i zastupnik samostana sv. Krševana prosvjeduje kod gradeškoga patrijarha i primasa Dalmacije Egidija pri pregledu prihoda i rashoda samostana bili nazočni i svjetovnjaci Jakov Zadulin i Deša de Fanfogna, moleći ga da se u budućnosti takvo nešto ne događa. 1306.
137. Martin sin Dešin iz Zadra prodaje Petru zvanom Orlando, trgovcu iz Zadra, zemlju od jednoga gonjaja te dio zemlje na predjelu Puntamike za 12 libara i 5 malih mletačkih solada. 1307.
138. Vid, opat samostana sv. Krševana, u dogovoru sa svojom subraćom, i zadarski građanin Leonardo de Furmino u parnici zbog zemlje zvane Draga, na predjelu Smokvice na Dugom otoku, složili su se uzeti plemića Stjepana de Labe kao suca, s time da stranka koja ne prihvati njegovu ponudu plati kaznu od 100 malih mletačkih libara. 1307.
139. Ivan, vikar samostana sv. Krševana, u dogovoru sa subraćom daje na obradu Martinu, sinu pok. Radoslava Orišca dva neiskrčena samostanska zemljišta, od kojih se jedno nalazi u Dragi sv. Krševana, a drugo u Petrčanama. Zemlja se ustupa na razdoblje od 6 godina, uz obvezu davanja samostanu trećine prihoda. 1311.
140. Krasonja, sin pok. Petra, prodaje Petru, sinu pok. Vida Petrinjina treći dio vinograda podijeljenoga između njega, njegova brata Deše i njegove sestre Dminke po cijeni od 55 malih mletačkih libara. Deša je Krasonji već prodao svoju trećinu, koja se nalazi kod lokaliteta Skalinica na predjelu Cerodola. 1312.
141. Matej pok. Stjepana, poljar samostana sv. Krševana, potvrđuje da je od Mateja, opata rečenoga samostana primio 50 malih mletačkih libara kao ostavštinu svoga brata Grgura, negdašnjega templara, koje je ovaj dao rečenom samostanu na čuvanje za svoga brata Mateja. 1312.
142. Benja, kći Ljupšina, prodaje Marinu, sinu pok. Lovre, zemlju u ulici sv. Jakova, s druge strane zadarske luke, za 18 malih mletačkih libara. 1312.
143. Listina o vinogradu smještenom unutar luke Sv. Jakova u Zadru. 1312.
144. Matej de Qualis, opat samostana sv. Krševana, s jedne, a rečeni samostan (osim brata Tome) s druge strane u pitanju potvrde opata toga samostana obraćaju se zadarskome nadbiskupu Nikoli i njega odabiru za suca, jer samostan ne priznaje rečenoga Matiju za opata, zato što ga je potvrdio zadarski nadbiskup Aleksandar, koji nije uspio dobiti potvrdu svoga izbora, stoga su redovnici Mateju zabranili da upravlja samostanom, a ovaj se toj zabrani nije pokorio. 1314.
145. Zadarski građanin Blaž de Soppe, uz dozvolu zadarskoga nadbiskupa Nikole Matafara, zadarskoga kneza Vitala Mihaelova i njegovih sudaca zamjenjuje s Lukom, zastupnikom samostana sv. Krševana, jednu kuću, koja se nalazi uz samostan, a nekada je bila u vlasništvu Dauze, udove pok. Deše, nadzornika solina, za tri čestice zemlje, koje se nalaze u Petrčanama. 1314.
146. Vid pok. Mihovila Sgagno prodaje Petru pok. Vida Petrinjina 9,5 gonjaja zemlje na predjelu Cerodola za 12 malih libara po gonjaju. Vid je od Petra primio 114 malih mletačkih libara. 1315.
147. Spis o prodaji ili kupnji neke krčevine od Jurislava. 1318.
148. Biskup hvarski i brački Grgur, uz suglasnost splitskoga nadbiskupa Petra, dopušta nositi biskupska insignia Stanciju, opatu samostana sv. Nikole u Visu. 1320.
149. Ivan, opat samostana sv. Krševana, zajedno sa svojom samostanskom subraćom i s dozvolom zadarskoga kneza, vikara zadarskoga kaptola i Madija Varikašića, odvjetnika rečenoga samostana, daje na trajno uživanje Brani, udovi pok. Stjepana de Labe mjesto ograđeno suhozidom, koje se nalazi tik do samostana, da na njemu sagradi kuću. Iza njene smrti zemlja s kućom vraćaju se u vlasništvo samostana, koji se obvezuje da neće povući svoju nadarbinu, pod prijetnjom kazne od 100 malih mletačkih libara. 1320.
150. Zadarski građani braća Matej i Ivan Qualis izjavljuju da su primili od Marina, vikara samostana Sv. Krševana, u ime toga samostana 40 solada mletačkih groša, koje im samostan mora davati svake godine na blagdan Svih Svetih na osnovi jedne presude gradeškoga patrijarha. 1320.
151. Hrvatski ban Mladen dosuđuje neke zemlje u Draginićima Franji, sinu Stjepana Nozdrnje, na koje su pravo polagali Vukmir i Stjepan, sinovi pok. Slavka iz roda Draginića. 250 X 360 mm 1321.
152. Ivan, sin pok. Draginje Prvoslava Draginića, s odobrenjem svoje majke Radoslave, prodaje Franji pok. Stjepana, zadarskome građaninu, dva komada zemlje u Draginićima za četiri male mletačke libre. Jedan od dijelova te zemlje nalazi se ispod crkve sv. Jurja i iznosi približno jedan i po gonjaj, a drugi kraj zdenca zvanoga Mali Lisac i iznosi oko dva gonjaja. 1323.
153. Mihovil, vikar samostana sv. Krševana, daje stanovnicima Zadra Krševanu, sinu Krstinu, Lupši pok. Stancija, Dragoslavu pok. Jurja, Prvislavu pok. Cvitice i Mari, ženi Dragoslavovoj, zemlju kod Bokanjačkog blata, da ju zasade vinovom lozom i s određenim brojem maslina prema običajima i odredbama Zadarskoga statuta. Na rečenoj zemlji svatko od njih mora zasaditi dva gonjaja najkasnije u roku od četiri godine. Ako tko od njih ne ispuni tu obvezu, platit će globu od šest perpera, dočim će na ime zakupa samostanu davati četvrtinu prihoda. 1323.
154. Marin, župnik crkve sv. Stjepana očituje da je primio od Mihovila, vikara samostana sv. Krševana i priora istoga samostana Lovre 400 malih mletačkih libara. Ta je svota bila pohranjena kod opata od strane Ivana, tada župnika crkve sv. Mateja, a koje su desetinu na nalog pape Klementa V. skupljali spomenuti Marin i Ivan za pomoć Svetoj Zemlji. 1323.
155. Grubiša pok. Miroslava Tome Praskvića i Radoslav, sin Čudonje, brata rečenoga Grubiše, zalažu na 9 godina treći dio svoje zemlje u Luci, na predjelu zvanom Maslovčina, kod Franje Stjepanova, zadarskoga građanina, za 28 mletačkih libara. 1324.
156. Ivan Qualis očituje da je od Mihovila, vikara samostana sv. Krševana, opata Ivana i priora Lovre primio 40 mletačkih groša od onih 12, na koje je samostan bio osuđen da plati spomenutom Ivanu od gradeškoga patrijarha Dominika na temelju osude od 4. srpnja 1320. godine. 1325.
157. Martin pok. Zane, stanovnik sela kod samostana sv. Mihovila na Brdu na otoku Ugljanu, s dozvolom Lompre pok. Ivana de Soppe prodaje po cijeni od 40 malih mletačkih libara Cvitanu, sinu Madijevu, vinograd od šest gonjaja kod Sutomišćice, mjesta na spomenutom otoku. Vinograd se nalazi na zemlji rečenoga Lompre, a gospodar za nj prima četvrtinu prihoda na ime zemljarine. 1327.
158. Na žalbu Mihovila, opata samostana sv. Krševana, papa Ivan XXII. nalaže župniku crkve sv. Petra u Zadru da se pobrine kako bi se sva imanja oduzeta samostanu sv. Krševana na nepošten način istome vratila. 1327.
159. Na žalbu Mihovila, opata samostana sv. Krševana, papa Ivan XXII. nalaže primiceriju zadarske crkve da grožnjom kazne predviđene za lihvare prisili Krševana Andrije de Soppe, zadarskoga građanina, da vrati samostanu sv. Krševana otete zemlje, posjede i jedan otok, koji ovaj drži u zalog. 1327.
160. Braća Zore i Nikola i njihove sestre Stasija i Marija pok. Radoslava prodaju Dominiku i Veseli Tolčić vinograd od dva gonjaja s druge strane zadarske luke, na zemljištu bratovštine sv. Jakova, uz godišnji najam od 12 mletačkih groša. 1327.
161. Bertrand Rotundi, apostolski nuncij i skupljač desetine u Akvilejskoj i Gradeškoj patrijaršiji odrješuje samostan sv. Krševana osude izopćenja zbog prethodnog otezanja u plaćanju desetine. 1329.
162. Bertrand Rotundi, vivarski kanonik i sakupljač desetine u Akvilejskoj i Gradeškoj patrijaršiji, potvrđuje da je od Ivana, opata samostana sv. Krševana primio 420 malih mletačkih libara kao zaostatak za posljednje tri godine. 1329.
163. Zadarski građanin Juraj Ljubavac prodaje Franji pok. Stjepana jednu svoju palaču, koja se nalazi pokraj arsenala i koja je ranije bila u vlasništvu Čike Vuletine. 1333.
164. Krste Stjepan Vidić i Kristolin Zambonini de Rodano, trgovci i rapski bilježnici, kao povjerenici arhiprezbitera Andrije de Saracena prodaju Dobri Mrgeši jedan Andrijin vinograd u Barbatu (otok Rab) zvan Bella Pina delli Cresti de Fusco za 115 malih mletačkih libara. 1334.
165. Samostan sv. Krševana ustupa Luciji, nezakonitoj kćeri nekoga bravara polovicu jedne kuće, koja se nalazi na uglu istoga samostana. 1335.
166. Radeta Stankujević de Treçcii, s odobrenjem redovnica samostana sv. Marije Peregrine, Hote i Nize, te advokata istoga samostana Friedricha de Nassisa prodaje Radenu pok. Jurja Brajdužića, kolonu toga samostana, vinograd od pola gonjaja u Obrovcu, na zemlji rečenoga samostana i blizu crkve Sv. Petra, za 6 malih mletačkih libara, uz uvjet da Raden daje samostanu na ime zemljarine deseti dio prihoda. 1336.
167. Prodan Longinović iz Brbinja, kolon samostana sv. Krševana, daje svome sinu Marinu vinograd od tri gonjaja, koji se nalazi na lovištu rečenoga samostana kod mjesta Savra na Dugom otoku. 1337.
168. Mihovil pok. Mateja de Rosa kupuje od svoga strica Petra pok. Mihovila de Rose i Vučine Petra de Matafarisa kao izvršitelja oporuke pok. Filipa de Rose te uz odobrenje Dobre, udove pok. Filipa, polovicu svih Filipovih dobara za 16 tisuća malih mletačkih libara. 1338.
169. Zadranin Jakov Stojčić, uz privolu Ivana, opata samostana sv. Krševana, prodaje Hranku pok. Radoslava vinograd od dva gonjaja na zemljištu rečenoga samostana na predjelu Bokanjačkog blata za 32 male mletačke libre, uz uvjet da kupac daje samostanu četvrtinu prihoda u ime zemljarine. 1339.
170. Oporuka Lucije, udove zidara pok. Rigona i kćeri drvodjelca pok. Vida. 1339.
171. Matej pok. Ivana Rasola prodaje Vidu pok. Stjepana Ruschija po cijeni od 30 zlatnih dukata drvenu kuću u Obrovcu, podignutu na zemljištu kneza Grgura Kurjakovića. 1340.
172. Beroj pok. Vuka Draginića u svoje osobno te u ime svoje braće Petra i Grgura prodaje Franji pok. Stjepana, zadarskome građaninu, težačka prava na zemljištu Ivana Markovića i Matije Draginića, njegova sina, po cijeni od 30 malih mletačkih libara. 1343.
173. Zadarski građanin Nikola de Cucilla daje Radoslavu i Vukoji, sinovima pok. Bogdana Jurišića, vinograd od tri gonjaja u Bibinju i oranice od oko tri gonjaja na obrađivanje na šest godina, uz uvjet da mu spomenuta braća daju četvrtinu na ime dohotka. 1343.
174. Franjo Črnota potvrđuje da je od samostana Sv. Krševana primio 12 modija žita kao namiru duga od 200 malih mletačkih libara. 1344.
175. Krševan pok. Mihovila de Fanfogna uzima u najam na nedefinirano vrijeme od samostana sv. Krševana polovicu sela Neviđana za 20 zlatnih dukata godišnje. 1344.
176. Ivan, opat samostana sv. Krševana, očituje da je od Lovre Barixana iz bratovštine Sv. Marije Nove primio 100 zlatnih dukata, koje je rečeni Lovre darovao tome samostanu. 1347.
177. Oporuka Branice ud. Vite, stanovnice Obrovca. 1348.
178. Kuzma Mihovilić Tugomirić, Novak pok. Stanislava Virevića, Ivan pok. Dišoja Kvirinov, Dragoslav Pritičević, Jakov Grgurev i Stjepan Mrdešin Kvirinov, kao jamci i opunomoćenici umjesto magistra Hrane Gradinova i kaštelana u Ostrvici s jedne i Franje Stjepanova iz Zadra s druge strane izjavljuju da su od plemića Franje Stjepanova primili 30 zlatnih dukata dobre težine, pošto su svaki od njih izbrojili tri libre i četiri solda te uveli spomenutoga Hranu u posjed svih zemalja u Draginićima. 1350.
179. Ivan, opat samostana sv. Krševana, izjavljuje pred gradeškim patrijarhom Andrijom da je 1345. godine papa Klement VI. dozvolio opatu da iz rimske kurije može posuditi 500 dukata za troškove promocije, no od rečene svote primio je samo 300 dukata. 1350.
180. Ludovik, kralj ugarski i hrvatski, nalaže ostrovičkim kaštelanima Petru i Nikoli da uvedu u posjed zemalja u Luki Franju Stjepanova iz plemićkoga roda Draginića iz Zadra. Zemlje se nalaze između mjesta Grabovičana i Praskvića. 1350.
181. Dobra, udova pok. Damjana de Mengaçe trajno daje u težaštinu Radoslavu pok. Jurše Berbića vinograd kod Kukljice na otoku Ugljanu, uz uvjet davanja četvrtine prihoda, a rečeni Radoslav se ujedno obvezuje jednom godišnje obrađivati zemlju te opkopati i obrezati lozu. 1351.
182.A Hrvatski podban i kninski knez Ivan Ćuz potvrđuje darovnicu kralja Ludovika, kojom je taj kralj darovao Franji Stjepanovu iz Zadra baštinu plemićkoga roda Draginića. 1351.
182. B Kralj Ludovik daruje Franji, sinu Stjepanovu, zbog vjernosti u službi baštinu bez nasljednika izumrloga plemićkog roda Draginića, koja se nalazi između sela Grabovčana i Praskvića u Lučkoj župi. 1359.
183. Knez Nikola pok. Petra Bribirskog sa svojim sinovima Ivanom, Petrom i Dobrulom izjavljuje kako je u kolovozu 1351. godine k njemu došao plemić Franjo Stjepanov iz Zadra te u nazočnosti hrvatskoga podbana Ivana Ćuza molio od Nasmana pok. Petra iz Karina i njegove braće neke zemlje u Draginićima, koje su nekada bile u vlasništvu pok. župana Dragana Draginića i koju su njegovi pretci založili Jurislavu iz Karina, pradjedu spomenutoga Nasmana. Stjepan je tom prigodom pokazao svoju investituru na posjed Draginića, izdanu mu od ugarskoga kralja Ludovika. Iako ta zemlja zbog stogodišnjeg hrvatskog vlasništva i po hrvatskom pravu pripada knezu i njegovima, da bi izbjegao svađu knez dosuđuje zemlju Franji Stjepanovu, a Nasmanu i njegovoj braći dodjeljuje od svoje zemlje u Dobrakovoj Vasi. 1354.
184. Miha pok. ser Mateja de Sgagno izjavljuje da je od Žuve pok. ser Grgura de Botono primio 35 zlatnih dukata u ime Ivana, opata samostana sv. Krševana. Miha je spomenutima na tri godine iznajmio polovinu svih plodova životinjskog podrijetla od 1014 grla ovaca i koza na Dugom otoku. 1354.
185. Plemić Aymus de Palude, gospodar Varambona, izdaje priznanicu da je od Ivana, opata samostana sv. Krševana, primio 182 dukata na ime jednoga duga, no time je rečenome Aymusu isplaćen tek jedan dio duga. 1355.
186. Plemić Aymus de Palude, gospodar Varambona, očituje da je od Rikarda, redovnika samostana sv. Krševana i ser Zoila de Botona, prokuratora istoga samostana, primio 200 dukata kao dio jednoga duga. 1355.
187. Rajmund Maurelli, opat samostana sv. Nikole u Mlecima, kao apostolski nuncij i ubiratelj crkvenih nadavanja na području Oglejske i Gradeške patrijaršije potvrđuje da je od Ivana, opata samostana sv. Krševana, primio 270 dukata koje je nekoć založio u tom samostanu. 1355.
188. Dardan Ivanov i Tome Franjin iz Firence, zakoniti zastupnici i opunomoćenici Nikole i Varana Davize iz Firence, izjavljuju da su od opata samostana sv. Krševana Ivana de Oncijaka primili preostalih šesto od ukupno tisuću florina na ime duga. 1356.
189. Rikard, redovnik i vikar samostana Sv. Krševana moli Demetrija, ninskoga biskupa i vikara zadarskoga nadbiskupa Nikole, da mu se odgodi plaćanje kolekte za tri godine papinskome legatu Egidiju, sabinskome biskupu, zato što mu je ostavljen suviše kratak rok i što je opat odsutan. Ninski biskup mu je odgovorio da je takav nalog dobio od spomenutoga legata i da mu zato ne može produžiti taj rok. 1357.
190. Zadarski arhiđakon Krševan prodaje ribaru Bogdulu, sinu pok. Stanoja iz Zadra, kuću u ulici Sv. Luke za pet dukata. 130 X 143 mm 1358.
191. Zadarski građani braća Jakov i Ivan de Butadeo i Mahica udova pok. Marka Grubonje, daju na obradu Prvoj, ženi Radoslava Juršina vinograd od tri gonjaja u Kopralju, na mjestu zvanom Spilenica, uz obvezu davanja četvrtine. 1358.
192. Dalmatinsko-hrvatski ban Ivan po majstoru Nikoli, bratu Gulinu, novigradskome kaštelanu, daje uvesti u posjed imanja u Biljanama Stjepana, čuvara dvorske aule, i Filipa, sinove Franje Stjepanova iz Zadra, koje im je nasilno oduzeo Grgur, sin Kurjakov, što su posvjedočili brojni Zadrani i bosanski biskup Petar. 1358.
193. Ninski prezbiter Stancije kao poslanik Ninskoga kaptola i Ladislav pok. Percija Lapčića iz plemena Kačića kao poslanik baruna i kralja uvode u njihovo ime Ivana, opata samostana sv. Krševana, u posjed imanja na predjelu Kokićana.. 1358.
194. Zadarski kaptol potvrđuje prioru samostana Juliju i familijaru Bertrandu sve ranije povlastice samostana, pozivajući se na ranije isprave 1358.
195. Ninski arhiprezbiter Stancije kao poslanik ninskoga kaptola i Ladislav pok. Percija iz plemena Kačića kao poslanik kralja i baruna uvode Ivana, opata samostana Sv. Krševana, u posjed imanja u Suhovarama. 1358.
196. Zemlja od 12 gonjaja, u vlasništvu Bartolomeja, prodaje se na dražbi Marinu Mučiniću za 80 libara malih mletačkih denara. 1359.
197. Prijepis listine iz 1339. godine kojom Jakov Rančić iz Zadra prodaje Krncu pok. Radoslava vinograd od dva gonjaja na predjelu Bokanjca. 1359.
198. Samostan sv. Krševana pozajmljuje 80 zlatnih dukata od Ivana de Fontana Rossa iz Apulije da time obavi neke popravke u crkvi i samostanu te namiri neke dnevne potrebe samostana, s rokom povrata do prvoga idućeg Božića. U slučaju da ne vrati u spomenutom vremenu tu svotu, plaća četvrtinu preko pozajmljene svote. Kao zalog za pozajmljenu svotu služe svi prihodi samostanskih posjeda u Neviđanama na Pašmanu. 1359.
200. A Prijepis listine iz 1339. godine kojom Jakov Rančić iz Zadra prodaje Krncu pok. Radoslava vinograd od 2 gonjaja na predjelu Bokanjca i stavljanje na dražbu istoga posjeda iz spomenute godine. 1339.
201. Na zamolbu ser Stjepana de Soppe, da bi se isplatio dug od 394 malih mletačkih libara i 6 solida kao zaostatak isplate za dvije presude, na dražbi se prodaje polovica jedne kuće, koja se nalazi pokraj crkve Sv. Lovre i koja je bila u vlasništvu nasljednikâ Marka Mariona. Tu je kuću kupio Krešo pok. Damjana Benje za 400 mletačkih libara. 1359.
202. Sadržaj nije moguće identificirati zbog visokog stupnja oštećenja. 1359.
203. U sporu između Petra pok. Šimuna de Valle iz Mletaka i samostana Sv. Krševana zbog najma za selište Neviđane Nikola Çech, ban Hrvatske i Dalmacije, i zadarski suci Vučina de Ginano, Ivan Zlorad i Nikola de Botono rješavaju spor u korist rečenoga samostana, tako da Petar de Valle plati rečenome samostanu 500 malih mletačkih libara u ime najma za selište Neviđane na Pašmanu. 1359.
204. Zadarski građanin Zoilo de Botono, zaakonski zastupnik samostana sv. Krševana, moli zadarskoga nadbiskupa Nikolu da primi 56 zlatnih florina za papinskoga legata u ime desetine za prošle dvije godine, koje je morao isplatiti samome legatu. Nadbiskup je odbio primiti taj novac, jer je rok za isplatu već odavna prošao. 1359.
205. Marija, žena Pavla Jurjeva, kao izvršiteljica oporuke pok. Filipa Mihe de Rosa, imenuje svojim opunomoćenikom svoga brata Mihu de Rosa. 1359.
206. Sabinski biskup i apostolski legat Egidije potvrđuje da je primio 28 zlatnih dukata od opata samostana sv. Krševana Ivana preko njegova rođaka Gualterija u ime papinske desetine za protekle dvije godine. 1359.
207. Dopis auditora sabinskoga biskupa Luppija de Lune i apostolskoga legata Egidija nadbiskupu Nikoli Matafaru o isplati papinske desetine. 1360.
208. Splitski nadbiskup Hugolin zajedno s franjevcem Mihovilom iz Šibenika i superiorom dominikanskoga samostana u Zadru Nadalom, ispitavši po nalogu papinskoga legata Egidija, sabinskoga biskupa, visinu dohodaka samostana sv. Krševana, sv. Kuzme i Damjana i sv. Marije, određuju da rečeni samostani moraju biskupu Egidiju isplaćivati dvadesetipetinu u ime prokuracije. Spomenuti su povjerenici obvezali opata samostana sv. Krševana i opaticu samostana sv. Marije da točno navedu prihode svojih samostana. Opat samostana Sv. Kuzme i Damjana nije htio iznijeti točne podatke povjerenicima pa je uložio utok na njihovo rješenje. 1360.
209. Splitski nadbiskup Hugolin imenuje opate samostana sv. Krševana u Zadru i sv. Stjepana u Splitu svojim opunomoćenicima u jednome poslu povjerenom mu od pape Inocenta VI., jer je nadbiskup spriječen drugim poslovima. Nadbiskup je od pape primio bulu po zagrebačkome kleriku Pavlu Križanu, koji mu je uz to pokazao jedan instrument na osnovi kojega on primio neki beneficij, te se ovime naređuje spomenutim opatima da ispitaju Pavlova prava koja na temelju tog instrumenta on polaže na taj beneficij. 1360.
210. Zadarski nadbiskup Nikola de Matafaris potvrđuje da je od Ivana, opata samostana sv. Krševana, primio 70 zlatnih dukata kao zaostatak kolekte papinskome legatu Egidiju za posljednje četiri godine. 1360.
211. Petar pok. Radoslava iz Kukljice obvezuje se platiti Iliji Ivanovu iz Zadra, stanovniku Mletaka, 22 male mletačke libre, koju je svotu rečeni Ilija naplatio kao njegov oporučni izvršitelj za jednu naoružanu lađu. 1360.
212. Zapisnik o uvođenju u posjed u Kokićanima Ivana, opata samostana sv. Krševana. 1361.
213. Drugi primjerak zapisnika o uvođenju u posjed u Kokićanima Ivana, opata samostana sv. Krševana. 1360.
214. Braća Krsto i Petar, sinovi pok. Franje Lemešova, prodaju za 800 mletačkih libara braći Stjepanu i Filipu, sinovima Franje Stjepanova, plemićima, svoju kuću s dvorištem i vrtom, koja se nalazi na predjelu Arsenala. 1361.
215. Petar pok. Franje Lemešova prodaje Mateju pok. Ivana Barbija zvanom Drapajo polovicu svoje kuće, koja se nalazi uz crkvu Sv. Marije od Pusterule. 1361.
216. Jakov pok. Jurja Ljubavca daruje svome sinu Jurju svu pokretnu i nepokretnu imovinu u Zadru i na zadarskom okružju te na Pagu i u Paškome kotaru, kao i sva svoja potraživanja, uz uvjet da Jakovljeva žena odnosno Jurjeva majka Jelisava ima pravo uživanja darovanih dobara zajedno sa sinom Jurjem. 1361.
217. Zadarski arhiđakon i oficijal zadarskoga nadbiskupa Krševan potvrđuje da je od Ivana de Onciaka, opata samostana sv. Krševana, primio 14 zlatnih dukata u ime prokuracije za papinskoga legata Egidija, i to za četvrtu godinu njegova drugog poslaništva. 1362.
218. Dalmatinsko-hrvatski ban Nikola Seč ovlašćuje zadarske rektore majstora Antuna Marošticu, Ivana de Zadulinisa, Ivana Detrika i Krševana de Civallelisa da u njegovo ime sude u parnici između Ivane, udovice ninskoga plemića Bartolomeja de Grisogono s jedne i Ivana, opata samostana sv. Krševana s druge strane o međama između posjeda rečenoga samostana i posjeda pok. plemića Ivana. 1362.
219. Bogdan pok. Sladonje s Bokanjca prodaje Grguru pok. Radoslava iz Zadra šest gonjaja zemlje. 1363.
220 1. Bula pape Urbana V. upućena opatu samostana sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu na otoku Pašmanu protiv onih koji drže i zauzimaju pokretnu i nepokretnu imovinu samostana Sv. Krševana. 2. Na žalbu opata i redovnikâ samostana sv. Krševana, da neki „sinovi opačine“ uskraćuju samostanu plaćati desetinu i ostale daće, koje mu pripadaju, te skrivaju i zadržavaju samostanske isprave, obredne predmete i knjige, papa Urban VI. nalaže redovnicima samostana Sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu da takve osobe opomenu javno u crkvama da ih u određenom roku vrate i prijave, pod prijetnjom kazne od izopćenja iz Crkve. 1363.
221. Juraj, župnik crkve sv. Marije Velike i vikar zadarskoga nadbiskupa Nikole de Matafarisa, kao subkolektor papinske desetine potvrđuje da je od Rikarda, redovnika samostana sv. Krševana, primio 17 dukata, kao prvi obrok rečenog podavanja 1363.
222. Potvrda na 14 zlatnih florina isplaćenih od Ivana, opata samostana Sv. Krševana, papinskom legatu Egidiju za šestu godinu njegove legacije. 1363.
223. Petar, opat benediktinskoga samostana sv. Jurja u Mletcima i apostolski nuncij, kao sakupljač papinih desetina u Lombardiji i Dalmaciji, imenuje svojim zamjenicima Ivana, opata samostana sv. Krševana, i Jurja, župnika crkve sv. Marije u Zadru, te im označuje ovlasti. 1363.
224. Apostolski legat kardinal Andruin naređuje splitskome nadbiskupu da prosudi je li zadarski kaptol i kanonici mogu zabraniti da se ne ulazi u crkvu sv. Krševana u Zadru, zato što taj samostan trpi mnoge povrede. 1634.
225. Ivan, opat samostana sv. Krševana, daje na obradu Pavlu pok. Kuzme iz Kamenjana zemlju na predjelu Lemešova hrašća pokraj crkve sv. Luke u Kamenjanima. 1634.
226. Pismo kardinala Andruina zadarskome nadbiskupu i biskupima rapskome, osorskome i krčkome da plate prokuracije Svetoj Stolici, uz prijetnju izopćenja. 1364.
227. Apostolski legat kardinal Andruin imenuje opata Ivana za opunomoćenika u svim pravnim poslovima samostana u korist samostana sv. Krševana. 1364.
228. Juraj, župnik crkve sv. Marije Velike u Zadru, vikar zadarskoga nadbiskupa Nikole de Matafarisa i od njega imenovan za subkolektora papinske kolekte umjesto kolektora Andruina izdaje namiru Ivanu, opatu samostana Sv. Krševana na 14 zlatnih dukata kao dvadeset i petinu dužnu papinskome legatu za prvu godinu njegova poslaništva. 1365.
229. Ivan de Onciacho, opat samostana sv. Krševana, daje vinograd od osam gonjaja u Stublju Damjanu Zvonkoviću, Radoslavu Diminčiću, Dminaku pok. Prvca, Bogdanu Krševaniću i Bratoslavu pok. Prodana, dočim posljednju šestinu daje Jakovu Rankoviću i Bogdanu Radovaniću po cijeni od 70 zlatnih dukata, uz uvjet da svi spomenuti samostanu daju četvrtinu prihoda u ime zemljarine. 1365.
230. Prijepis pergamene pod br. 229 od istoga bilježnika. 1365.
231. Apostolski legat kardinal Andruin nalaže barskom nadbiskupu i njegovim sufraganima da plate prokuracije na ruke opata samostana sv. Krševana. 1365.
232. Apostolski legat kardinal Andruin nalaže opatu samostana sv. Krševana u Zadru i prioru dominikanskoga samostana u Zadru da razriješe ekskomunikacije opaticu samostana Sv. Marije u Zadru, koja je bila izopćena zbog nepravovremena plaćanja prokuracije. 1365.
233. Apostolski legat kardinal Andruin nalaže splitskom nadbiskupu i njegovim sufraganima da plate prokuraciju na ruke samostana sv. Krševana. 1365.
234. Papin poslanik kardinal Andruin daje Ivanu, opatu samostana sv. Krševana, punomoć da naplati poslaničku prokuraciju u dalmatinskim biskupijama. 1365.
235. Kolan, naravni sin pok. Marina Fanfogne, prodaje Stanku pok. Stojše s Dugog otoka i njegovoj ženi Deši vinograd od dva gonjaja u Dolini sv. Stjepana na Dugom otoku po cijeni od 60 malih mletačkih libara. 1365.
236. Pismo kardinala Andruina dalmatinskim biskupima kojim zahtijeva da plate apostolsku prokuraciju. 1365.
237. Papin izaslanik kardinal Andruin nalaže zadarskome nadbiskupu i njegovim sufraganima da mu plate prokuraciju za treću godinu poslanstva. 1365.
238. Kardinal Andruin, apostolski legat, postavlja Ivana, opata samostana sv. Krševana, za egzaktora prokuracija Sv. Stolice. 1365.
239. Apostolski legat kardinal Andruin opominje splitskoga nadbiskupa i njegove sufragane da plate desetinu ustanovljenu od pape Benedikta XII. 1366.
240. Ivan, opat samostana sv. Krševana, obavješćuje dalmatinske biskupe da mu je papinski legat kardinal Andruin naredio da pospješi plaćanje prokuracije od njihove strane. 1366.
241. Juraj, župnik crkve sv. Marije Velike, vikar zadarskoga nadbiskupa i subkolektor papine desetine, potvrđuje da je od Ivana, opata samostana sv. Krševana, primio 28 zlatnih dukata, i to kao dvadesetpetinu prve i treće godine legata papinskoga izaslanika kardinala Andruina. 1366.
242. Bula pape Urbana V. kojom se daje oprost sudionicima križarskog rata protiv Turaka, koji je pokrenut na zamolbu ugarsko-hrvatskoga kralja Ludovika. 1366.
243. Prodaja na dražbi 20 solina na otoku Pagu sa svim pripadnostima kao ostavine pok. Mateja Mihe Pichorinija iz Zadra. Soline su prodane Mihi de Rosa za 2013 malih mletačkih libara. 1367.
244. Zadarski sudac Pavao de Blancardis osuđuje Zanina de Coxu i Ivana Varikašića da Mihi de Rosa plate 1800 libara. 1367.
245. Ivan, opat samostana sv. Krševana, prije putovanja u Rim radi posjeta Kuriji, postavlja cistercita Franju za svoga zamjenika u duhovnim aktivnostima. 1367.
246. Gualhardus de Boscovindi, kantor crkve u Cahorsu (Akvitanija) i kapelan pape Urbana V. daje u papino ime opatu samostana sv. Krševana Ivanu de Onciacu dozvolu da sebi može odabrati ispovjednika, koji ima ovlast odriješiti od grijeha pridržanih papi, kada rečeni opat ne bi mogao poći u Rim na hodočašće. 1368.
247. Prodaja na dražbi kuće pok. Mihe Pichorinija u Paga, koja je sada u vlasništvu njegova sina Mateja i koju je kupio Miha de Rosa za 150 malih mletačkih libara. Dražba te kuće provodi se po odluci Antuna Maroštića od 09. lipnja 1359. godine, kojom se nalaže da se od dobara pok. Mateja mora prodati sve do vrijednosti od 400 libara, a taj se novac mora čuvati u zvoniku samostana sv. Marije u Zadru. 1368.
248. Mornar Ilija pok. Ivana iz Zadra izdaje punomoć svojoj ženi Mariji zv. Mare pok. Dobroše punomoć da ga u Mletcima zastupa u svim pravnim poslovima. 1368.
249. Pellegrin pok. Marina de Ursolina imenuje za oporučne izvršitelje svoju ženu Domnanu i majstora brijača Luku pok. Nikole, no kako je Luka u međuvremenu preminuo, zadarski rektori imenuju Marka Geradija de Poma. 1369.
250 Majstori tesari braća Ivan i Vučina, sinovi pok. Budislava iz Zadra prodaju Filipu Franjinu Nozdronji jedno mjesto s mlinovima za masline za 180 malih mletačkih libara. 1369.
251. Ladislav, biskup iz Nitre (Ugarska), i župan Saracen, poslanici kralja Ludovika, potvrđuju Filipu, sinu Franje iz Zadra posjede u Lučkoj županiji na predjelima Draginića i Malinove vasi. 1370.
252. Ivan, opat samostana sv. Krševana, daje Papu pok. Franje, Nikoli pok. Vendramina i Martinu Stojdragiću, svoj trojici iz Trsta, 51 solinu na Dugom otoku, uz obvezu da sva trojica daju samostanu trećinu od prihoda. 1370.
253. Papa Grgur XI. dozvoljava Ivanu, opatu samostana sv. Krševana, da na jednu godinu može napustiti samostan zbog bolesti te zbog progona od strane nekih zadarskih plemića i građana. 1370.
254. Stjepan Diminov pravom prvokupa, a na osnovi presude rapskih sudaca, prekupljuje dva komada zemlje i dio ograđene zemlje koju je Crne Marina Crnote prodao Nikoli Crnotinom za 500 malih mletačkih libara. 1371.
255. Splitski arhiđakon Lovro i zadarski građanin Pavao Pavlović kao zastupnici samostana sv. Krševana prosvjeduju pred vesprimskim biskupom i kraljevim kancelarom što je isti izdao listinu o posjedu imanja Suhovare braći Franji i Kolanu, sinovima pok. Jakova de Matafarisa, dok su Suhovare od davnina pripadale spomenutome samostanu. 1371.
256. Zadarski kaptol izdaje listinu s opširnim opisom samostanskog imanja u Suhovarama. 1371.
257. Ivan, opat samostana sv. Krševana, prima u samostan kao novaka Ivana Ispana i naređuje sakristanu Giuglielmu da ga nakon položene prisege odjene u redovničku halju. 1372.
258. Juraj, župnik crkve sv. Marije Velike, vikar zadarskoga nadbiskupa Nikole de Matafarisa i subkolektor papine desetine, potvrđuje mu je Ivan, opat samostana sv. Krševana, vratio 14 zlatnih dukata koje mu je posudio na ime namire dvadeset i petine duga papinskom legatu za prvu godinu njegova poslaništva. 1373.
259. Oporuka Dražoja pok. Dminoša iz Nina. 1373.
260. Oporuka Agnije, udove Ivana Lovrina (Laurentijeva). 1374.
261. Mletački građanin Andrija Badoario imenuje svojim opunomoćenicima Francesca i Pietra de Avança. 1375.
262. Krsto Madijev Filipov s otoka Raba prodaje za 50 dukata zemlje u Crnom Nikoli Vitcoru, uz uobičajene uvjete. 1375.
263. Francesco i Pietro de Avanzo, opunomoćenici mletačkoga građanina Andree Badoarija, izdaju Ivanu, opatu samostana sv. Krševana, namiru na 200 dukata za plaćeni dug njegova samostana. 1375.
264. 1. Kralj Ludovik nalaže hercegu Karlu Dračkome da samostanu sv. Krševana vrati imanje Suhovare, oteto po nekim silnicima. 2. Herceg Karlo Drački javlja kralju Ludoviku, da po njegovu nalogu od 24.11.1375. godine vraća samostanu sv. Krševana posjed u Suhovarama. 1375.
265. Miraznica Franice, buduće žene Marina pok. Petra Krševanova. 1376.
266. Benedikt iz Mletaka, redovnik samostana sv. Grgura i subkolektor papinske desetine, potvrđuje da je od Ivana, opata samostana sv. Krševana, primio 50 dukata na ime desetine. 1376.
267. Samostan sv. Krševana daje Kolanu pok. Marina de Fanfogni i Ivanu pok. Perčina iz Renjiva polja na Dugom otoku neke zemlje na predjelima Talče i Kobiljeg rata na istom otoku na deset godina i uz uobičajene uvjete. 1376.
268. Kralj Ludovik uzima Ivana, opata samostana sv. Krševana, pod svoju zaštitu od njegovih progonitelja. 1378.
269. Saladin de Saladinis odobrava isplatu svote od 8000 libara Mihi pok. Petra Mihe de Rosa, obavljenu po njegovim sestrama Lipi, opatici samostana sv. Marije u Zadru, i Pelegrini, udovi pok. Franje de Grisogonis, kao oporučnim povjerenicama Mateja pok. Mihe Pichorinija. 1379.
270. Dopis papinskoga legata Filipa de Mentonija opatu Tomi o imenovanju samostanskoga kapelana. 1379.
271. Ivan de Garra, kaštelan Ostrvice, Petar Matejev iz plemena Šubića, Vladiha, sin Jurjev iz roda Karinskih i Vlatko Šegotić iz roda Tugomirića kao plemićki suci Lučke županije svjedoče da su pred njih pristupili Jordan pok. Filipa Franjina iz Zadra te sinovi viteza Stjepana Gabrijel, Nikola, Stjepan, Filip Franjin i Petar radi ostavinske rasprave u svezi zemalja u Draginićima. 1379.
272. Ser Zanino pok. Nikole Kalcine iz Zadra oporučno je 1370. godine za izvršitelje svoje oporuke imenovao svoju ženu Marketu i dominikanca Marina. Ovi su potvrdili da je pok. Zanino pred njima na samrti izjavio da je kuću, u kojoj je za života stanovao, na nepravedan način oduzeo od ser Ivana pok. ser Mihaela de Fumadis te ih je zamolio da tu kuću predaju bez ikakve naplate rečenom ser Ivanu kao nasljedniku ser Marina. 1380.
273. Kardinal đakon Ludovik, blagajnik kolegija kardinala, potvrđuje da je opat samostana sv. Krševana Toma platio za svoju javnu službu blagajni kardinalskoga zbora 31 zlatni florin, 12 solda i 3 denara rimske monete, a za ljude iz okoline toga zbora 7 florina, 24 solda i 6 denara, koje je izručio firentinski trgovac Francesco Averaldi de Medicis. 1380.
274. Zadarski plemić ser Magiolus pok. ser Nikole de Gallo kao prokurator samostana sv. Krševana i u ime njegova opata Tome prosvjeduje pred zadarskim sucem egzaminatorom protiv Kolana pok. Marina de Fanfogna iz Zadra zato što je ovaj nakon smrti opata istoga samostana Ivana de Onciaka neopravdano zadržao neke zemlje u vlasništvu toga samostana na predjelima Telče i Kobiljeg rata na Dugom otoku. 1380.
275. Toma de Rosa, opat samostana Sv. Krševana, i Kolan pok. ser Marina de Fanfogne iz Zadra u svoje te u ime Ivana pok. Perčina odriču se starog ugovora, kojim je bivši opat istoga samostana Ivan rečenim Kolanu i Ivanu dao na obradu neke zemlje na Dugom otoku, na predjelima Telče i Kobiljeg rata, te sklapaju novi ugovor, u kojemu se obvezuju da od sljedećeg Jurjevdana neće ometati samostan na posjedima na rečenim predjelima. Opat Toma potvrđuje da je u svemu namiren od druge stranke u svezi s rečenim posjedom za tri protekle godine. 1381.
276. Bogoslav pok. Radoslava, stanovnik Zadra, i njegova žena Radoslava prodaju Laurulu pok. Ivana, stanovniku otoka Zverinca, drvenu kuću u Zadru, koja se nalazi na predjelu i na zemljištu crkve sv. Tome. 1381.
277. Tarentski nadbiskup Marin kao blagajnik rimske kurije potvrđuje da je Toma de Rosa, opat samostana Sv. Krševana, platio za svoju javnu službu apostolskoj blagajni 18 zlatnih florina, 36 solada, 19 romanata te 4 male libre za papinu pratnju i poslužitelje, a zatim još i 6 florina, 27 solida i 14 romanata navedenoj komori i njenim službenicima. 1381.
278. Tuskulanski nadbiskup kardinal Toma, blagajnik kardinalskoga kolegija, potvrđuje da je opat samostana Sv. Krševana Toma de Rosa platio za svoju javnu službu 18 zlatnih florina i 36 romanata, kao i jedan zlatni florin i 31 solad za neku prokuraciju, pa ga ovime oslobađa ekskomunikaciju u koju je već upao zbog neredovita plaćanja dadžbina. 1381.
279. 1. Črna iz Raba, bivši opat samostana Sv. Krševana, a sada opat samostana Sv. Petra u Grittanovi u Sipontskoj biskupiji (Italija), imenuje za svoga prokuratora magistra Henrika od Monte Leonea, da ga u rimskoj kuriji može zamjenjivati u svim poslovima koji se odnose na njegovu opatiju. 2. Magister Henrik de Monte Leone kao opunomoćenik Črne iz Raba, bivšeg opata samostana Sv. Krševana, prima iz ruku akvilejskoga kanonika Antonija de Ponte sto zlatnih florina od opata rečenoga samostana Tome na temelju jedne mjenice upravljene Francescu de Medicis i njegovim drugovima u rimskoj kuriji iz koje se vidi da je rečeni Toma ostao dužan opatu Črni tih sto florina. 1382.
280. Generalni magister Reda nositelja križa Vivianus de Sancto Severino, kao apostolski nuncij i glavni kolektor papinskih prihoda na teritoriju sjeverne Italije i Dalmacije imenuje Tomu de Rosa, opata samostana Sv. Krševana, za subkolektora papinskih prihoda u zadarskoj, splitskoj, dubrovačkoj i barskoj nadbiskupiji. 1382.
281. Toma de Rosa, opat samostana sv. Krševana, Vilim, vikar istoga samostana i opat samostana sv. Stjepana u Barbatu (Rab), Vid, prior samostana sv. Krševana, te redovnici toga samostana Ivan de Bohemia, Gordan Zadranin i Nikola Zadranin daju zadarskome plemiću ser Krši pok. ser Nikole de Nassis u petogodišnji najam posjede u Telašćici i na Kobiljoj rati (Dugi otok) za 85 zlatnih dukata godišnje. 1383.
282. Toma de Rosa, opat samostana sv. Krševana, uz pristanak svoje redovničke braće priora Vitića i redovnikâ Jordana, Nikole i Lovre ustupa na trajno na obradu komad neobrađene zemlje sa 194 stabla maslina Jubi, udovici postolara Nikole, na predjelu Ričine, izvan gradskih zidina. Juba se obvezuje samostanu godišnje davati trećinu uroda, a ako bi masline prodao, dužan je dati samostanu jednog uškopljenog ovna ili 12 groša umjesto njega. 1383.
283. Toma, opat samostana sv. Krševana, zajedno sa svojom redovničkom braćom daje u zakup Kršulu Hrvatiniću iz Dragonjiva na Dugom otoku zemljište na predjelu Čavonjinih laza na istom otoku, uz uobičajene uvjete. 1383.
284. Ninski arhiprezbiter Pavao pok. Jurja zamjenjuje s Grubom, udovicom Kropčinom, Dražnom, ženom Desininom, i Maricom, ženom Stojanovom i Vučine iz Vlašića neke zemlje na predjelu Prapratnika kod Nina. 1384.
285. Dominikanac Luka Cvitanov iz Nina prodaje Desinji Sinkoviću, ninskome građaninu, dva gonjaja zemlje za pet dukata. 1384.
286. U nazočnosti ninskoga kaptola Ratko pok. Semigota iz roda Mogorovića prodaje plemiću Jurju Dišislavovu Slaviću iz istoga roda sve svoje zemlje u mjestima Mogorovoj Dubravi i Grabovičanima te u Lici, i to tako da Jurja može u Ratkovo ime otkupiti rečene zemlje od zadarskoga trgovca Matula, kod koga ih je prodavatelj založio za 60 malih libara. Rečena se zemlja prodaje za 180 zlatnih dukata. 1385.
287. Svećenik Petar pok. Marka, oficijal crkve Sv. Marije Velike u Zadru i rektor crkve sv. Eufemije u Sutomišćici na otoku Ugljanu daje u trajni zakup Ljupši pok. Brajka iz Šibenika svu zemlju rečene crkve, uz uvjet da Ljupša crkvi daje trećinu svih prihoda od obrađene, a četvrtinu od do onda neobrađene zemlje. 1385.
288. Pilej, kardinal sv. Prakside, kolektor papinske desetine za sjevernu Italiju i Dalmaciju, imenuje za subkolektora iste desetine za zadarsku, splitsku, dubrovačku i barsku nadbiskupiju Tomu, opata samostana Sv. Krševana. Opat se ovlašćuje za primjenu raznih kazna nepokornima odnosno neurednim platiteljima desetine. 1385.
289. Grgur Grba pok. Kreše, građanin i stanovnik Zadra, uz suglasnost Krešine udovice te svoje majke Bogdane, s Petrom pok. Ivana, građaninom i stanovnikom Zadra, izjavljuju da su dužni do polovice idućeg mjeseca vratiti dug od 35 zlatnih dukata ser Albertu pok. ser Matije iz Firence, trgovcu, stanovniku Zadra. 1386.
290. Benedikt iz Mletaka, opat samostana sv. Marije u Cannetu (Apulija) kao subkolektor papinske desetine umjesto generalnoga kolektora Viviana de Sanseverina, ujedno i generalnoga magistra križarskoga reda, potvrđuje, da je od Tome, opata samostana sv. Krševana, primio u ime apostolske desetine za prvi i drugi termin prve godine njegova trinaestoga trienala 72 male ugarske libre. 1387.
291. Braća ser Filip i ser Marin de Matafaris, zadarski građani, opunomoćenici pok. ser Filipa de Rosa, tuže pred zadarskim sucima Grgurom de Nassis, Nikolom de Matafaris i Andrijom pok. Krše de Grisogonis opata samostana sv. Krševana Tomu de Rosa i Mariju, udovu pok. ser Zoila de Nassis iz Zadra zbog ostavine pok. ser Filipa de Rosa. 1387.
292. Angelo, biskup Castiglionea (Toscana), kolektor desetina u Zadarskoj biskupiji i drugim pokrajinama imenuje za subkolektora u rečenoj biskupiji Tomu, opata samostana sv. Krševana. 1387.
293. Šimun pok. Bratoslava, stanovnik sela Petrčana, prodaje tesaru Grguru Belčiću pok. Jurja, stanovniku Zadra, vinograd od jednog i pol gonjaja u Petrčanima za 80 malih libara. 1388.
294. Pavao pok. Jurja Ljubanića, stanovnik sela Biljana, prodaje Jordanu pok. ser Filipa Nozdrnje, zadarskome građaninu, 32 gonjaja zemlje, dijelom zasađene vinovom lozom, a dijelom neobrađene, u spomenutom selu Biljanama. 1388.
295. Angelo, biskup Castiglionea i kolektor papinske desetine u zadarskoj i splitskoj nadbiskupiji i drugim pokrajinama postavlja za subkolektora desetine na istim područjima Tomu de Rosa, opata samostana sv. Krševana. 1389.
296. Zajam mesaru Nikoli Rušiniću za isplatu nekoga novčanog duga. 1389.
297. Papa Bonifacije IX. nalaže Krševanu de Soppe, opatu samostana sv. Krševana, i vranskom prioru da uvedu u posjed Zadarske nadbiskupije novoga zadarskoga nadbiskupa Luku, a one koji se tome budu protivili neka se udari crkvenim kaznama. 1401.
298. Nadbiskup zadarski Bonifacije imenuje Krševana de Soppe za opata samostana sv. Krševana. 1390.
299. Svećenik Donat Caroxo, župnik crkve sv. Lucije u Mletcima, imenuje Tomu, opata samostana Sv. Krševana, Fridriha, opata samostana Sv. Kuzme i Damjana, Leonarda iz Pesara, doktora prava i zagrebačkoga kanonika, te Boneta De Bella de Cumis, notara subkolektora za Dalmaciju, svojim prokuratorima u potražnji 50 zlatnih dukata ili florina od Ivana i Mihovila de Borsa, koje su ovi primili od Petra, rizničara kralja Sigismunda 1389.
300. Prodaja na dražbi krčevine od 100 gonjaja na predjelu Ozrinja u vlasništvu zadarskoga kneza i ugarskoga palatina Stjepana Lackovića. Prethodno je ta krčevina pripadala Kreši, sinu zadarskoga plemića ser Mihe Varikašića, zatim je prodana ser Ivanu de Vitcoru za 900 libara malih solida, a taj je novac izručen Lackovićevu opunomoćeniku Casseru. 1390.
300. Prodaja na dražbi krčevine od 100 gonjaja na predjelu Ozrinja u vlasništvu zadarskoga kneza i ugarskoga palatina Stjepana Lackovića. Prethodno je ta krčevina pripadala Kreši, sinu zadarskoga plemića ser Mihe Varikašića, zatim je prodana ser Ivanu de Vitcoru za 900 libara malih solida, a taj je novac izručen Lackovićevu opunomoćeniku Kaseru. 1390.
301. Žvanul pok. Mauricija Budimirova prodaje Ivanu pok. Marka Suronje zemljište na otoku Molatu za 60 libara malih mletačkih denara. 1390.
302. Stanko pok. Givolija, stanovnik Dugog otoka, uz privolu ser Ivana de Casulis, zadarskoga bilježnika i opunomoćenika samostana sv. Krševana, prodaje ser Kreši pok. Nikole de Nassisa četiri gonjaja vinograda, koji se nalazi na teritoriju spomenutoga samostana, na predjelu zvanom Dugo polje, po cijeni od 100 libara malih denara. 1390.
303. Henrik, kardinal crkve sv. Anastazije u Rimu, potvrđuje da je Krševanu, opatu samostana sv. Krševana u Zadru, osobno isplatio 25 florina na ime redovite prokuracije. 1391.
304. Nikola (prezime se ne može identificirati) daruje Jurku Dubariniću iz Nina četiri gonjaja zemlje u okolici Nina. 1391.
305. Marin, kardinal đakon crkve sv. Marije Nove i papinski komornik, izjavljuje da je Krševan, opat samostana sv. Krševana u Zadru, isplatio u dvjema obrocima dug kardinalskome zboru. 1391.
306. Kaptol samostana sv. Krševana ovlašćuje Sabina, vikara istoga samostana, da zatraži povrat duga od 160 zlatnih dukata od Šimuna pok. Cognebana iz Ugarske, kao i da zastupa samostan u svim pravnim poslovima. 1391.
307. Nikola, opat samostana sv. Nikole kod Šibenika, priznaje da je vidaru Nikoli iz Genove dužan 276 libara za njegove usluge samostanu. Obvezuje se da će u cijelosti isplatiti taj dug do blagdana sv. Nikole. 1392.
308. A Ljupko, sin Jurja Budoičića, prodaje za 200 zlatnih dukata Jurju Slavičiću, građaninu Nina, pet komada zemlje, od kojih se tri nalaze na predjelu Mrljana, a dva na predjelu Cernika kod Nina. 1393.
308. B Juraj Slavičić iz Nina predočuje ninskome kaptolu listinu kojom Ljuboš sin pok. Vukoja Graščića daje svojim nećacima Jurju i Bolimiru u trajni zakup svoju naslijeđenu zemlju. 1393.
309. Marin, kardinal đakon crkve sv. Marije Nove i papinski komornik, potvrđuje da je Krševan, opat samostana sv. Krševana u Zadru, isplatio dug Kuriji i papinskim službenicima za apostolsku prokuraciju posredstvom „doktora obaju prava“ Anselma iz Milana. Kardinal oslobađa rečeni samostan ekskomunikacije, koju je predlagao za samostan zbog neredovite isplate papinske desetine. 1393.
310. Henrik, kardinal svećenik crkve sv. Anastazije u Rimu i kanonik kardinalskoga zbora, potvrđuje da je Krševan, opat samostana sv. Krševana u Zadru, isplatio veći dio jednoga duga za apostolsku prokuraciju, dočim će ostatak isplatiti do idućeg Uskrsa. 1393.
311. Težak Negrus zvani Radoslav prodaje Grguru Nikodemovu jedan gonjaj zemlje sa stablima maslina na predjelu zvanom Klupe za 12 libara malih mletačkih denera. 1393.
312. Blaga, udova Balbe de Bisana, izjavljuje da je od Mateja primila pozajmicu od 32 libre, s rokom povrata do Božića. 1394.
313. Ninski arhiđakon Jakov, zakoniti zastupnik krbavskoga kneza Pavla, vodi parnicu oko razgraničenja i nasljedstva mlinova i zemljišta u okolici Nina. 1394.
314. Krševan, opat samostana sv. Krševana u Zadru, kao jamac splitskoga nadbiskupa Andrije, potvrđuje da je rečeni nadbiskup isplatio 16 zlatnih dukata za jednoga konja, koji je zaplijenio, a zatim kradom odnio Diša petrović iz Pakrača, sluga vranskoga kaštelana Ivanuša Antonusijevića. 1395.
315. Krševan, opat samostana sv. Krševana, imenuje splitske građane Tomu Dobralja i ser Nikolu Matejeva Papalića svojim opunomoćenicima u jednome poslu kod splitskoga nadbiskupa Andrije. 1395.
316. Oporuka Ane, udove Jakova Teodorova. 1395.
317. Zadarski plemić Jordan pok. Filipa Nozdrnja, izjavljuje da je od Dražila pok. Marka iz Obrovca primio 40 zlatnih dukata koje mu je rečeni Dražilo dao za jedan ždrijeb zemlje u Biljanama. 1396.
318. Mihael de Santo Arcangelo, kolektor papinske desetine u Zadarskoj, Splitskoj, Dubrovačkoj i Barskoj nadbiskupiji, izjavljuje da je Ivan Vitchor uplatio Apostolskoj komori 17 zlatnih dukata . 1396.
319. Komornik Henrik, svjestan teškog financijskog stanja u samostanu sv. Krševana u Zadru, obavješćuje opata Krševana da je produžio rok isplate plaće slugama i oficijalima samostana do blagdana Svih Svetih. 1397.
320. Antun pok. Bartolaca de Grisogonis, Mauro pok. Petra de Grisogonis, Zovica, udova pok. Grgura de Zadulinis, i Marica, udova pok. Crnula de Botono, svi oporučni izvršitelji Magdalene, žene pok. Danijela de Varicassis, prodaju Ivanu pok. Jurja de Soppe tri ždrijeba vinograda na predjelu Lemešova Tršća. 1398.
321. Članovi zadarskoga kaptola svjedoče da je 6. listopada 1398. godine, u nazočnosti cijelokupnoga klera, zadarskoga nadbiskupa i rektora okupljenih u katedrali sv. Stošije, Mihovil, svećenik crkve sv. Marije, spominjao neke izjave Krševana, opata samostana sv. Krševana, u procesiji dan uoči blagdana Uznesenja Marijina. 1398.
322. Zadarski plemić Ivan pok. Jurja de Soppe, opunomoćenik svoga brata Krševana, opata samostana sv. Krševana, prikazao je zadarskom kanoniku Petru Dragoniću listinu hrvatskoga bana Nikole Gorjanskog, prema kojoj je rečeni opat dužan dati polovicu prihoda sa samostanskih imanja Petru, kraljevskom blagajniku. 1398.
323. Ulomak nekoga teološkoga traktata. 1400.
324. Zadarski građanin Gabriel pok. Filipa Nozdronjina prodaje Boitariju, viceknezu krbavskoga kneza Butka zemljište od 32 gonjaja na predjelima Titlića i Bratkovaca kod Ostrovice po cijeni od 80 zlatnih dukata. 1400.
325. Prijepis bule pape Bonifacija IV. o trajnom vlasništvu privremeno otuđenih dobara samostana u Monte Cassinu. 1401.
326. Zamjena dvaju zemljišta u ninskom distriktu. 1402.
327. Opat Henrik Tomacello imenuje monaha Nikolu Dobrilovića za priora samostana sv. Marije u Rožatu kod Dubrovnika 1402.
328. Mandica, žena pok. Bartola Trombarovića, uz suglasnost samostanskog opata prodaje drvenu kuću Pribaču Radičeviću. 1403.
329. Spor oko izvršenja neke obveze iz oporuke. 1404.
330. Ugovor o prijevozu neke robe morem. 1405.
331. Oporuke Bogice zvane Fumija, žene Kisana, ribara iz Paga. 1407.
332. Imovinski spor između braće Ivana i Kolana de Vitcora. 1407.
333. Izvješće o isplati 15 zlatnih dukata za neke radove u samostanu. 1407.
334. Martin pok. Dobromira iz Visočana prodaje zemljište svome bratu Milkinu Dobromirovu za 50 libara malih denara. 1408.
335. Vuk (Velcho) Lučić iz Zadra prodaje Matiji Prvoslaviću 90 stopa maslinika na Bokanjcu po cijeni od 80 libara malih denara. 1408.
336. Oporuka zadarskoga građanina Martina pok. Paladina. 1408.
337. Petar, đakon ninski, izjavljuje da je od Stjepana Jurinića iz Splita primio 80 libara za neke radove u kući. 1408.
338. Zadarski primicerij Filip izvješćuje kolektora papinske desetine da je Krševan, opat samostana sv. Krševana, uplatio Apostolskoj komori 30 zlatnih dukata papinske desetine. 1409.
339. Svećenik Teodor iz Drivasta imenuje Antonija Klava pok. Šimuna kao zakonitoga zastupnika u svim pravnim poslovima. 1409.
340. Oporuka Margarite, udove Ivana iz Mletaka, majstora drvodjelca. 1409.
341. Jelica, udova Klaudija s Brodarice, i njen sin Kršul, prodaju Deodatu, opatu samostana sv. Krševana drvenu kuću u blizini samostana za 150 libara malih denara. 1409.
342. Oporuka Nikole iz Genove, upravitelja zadarskih škola. 1409.
343. Thiana, kći pok. Bernarda iz Raba i udova pok. pl. Ivana Vitcora iz Zadra potvrđuje da je na ime miraza primila 900 libara. 1410.
344. Samostan daje u najam svoje zemljište Lombardinu de Soppe. 1414.
345. Vjerojatno kupnja ili prodaja nekog zemljišta 1414.
346. Katarina, kći pok. Marka Zesića, prodaje Anselmu Bojemontu iz Nina zemljište na području Papratnika po cijeni od 42 libre. 1415.
347. Samostan određuje uvjete pod kojima će se obrađivati njegov posjed na predjelu Lemešova Tršća. 1415.
348. Presuda zadarskoga nadbiskupa u korist Lombardina de Soppe glede isplate dvjesta zlatnih dukata za najam njegova zemljišta na predjelu Lemešova Tršća. 1415.
349. Filipa, udova tesara Ivana iz Zadra oporučno ostavlja samostanu 10 gonjaja zemljišta pod vinovom lozom na predjelu Paprati. 1415.