Bakteriološki zavod u Zadru


Zgrada Bakteriološkog zavoda u bivšem samostanu klarisa sv. Nikole
(HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.37.)

Dr. Miroslav Mikuličić iz Bakra imenovan je upraviteljem Bakteriološkog zavoda na Namjesništvu u Zadru.
(Narodni list, br. 60, 1912.)

Hodnik uz radne sobe Bakteriološkog zavoda
(HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.21.)

Hodnik Bakteriološkog zavoda
(HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.36.)

Radna soba Bakteriološkog zavoda (za malariju)
(HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.38.)

Radna soba Bakteriološkog zavoda (za malariju)
(HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.30.)

Nakon sjednice Zdravstvenog vijeća u Zadru izabrani su članovi predvođeni dr. Karlom Vipaucom pregledali novoosnovani Bakteriološki zavod.
(Narodni list, br. 22, 1914.)

Članovi obitelji dr. Karla Vipauca u posjetu Bakteriološkom zavodu
(Osobna ostavština dr. Karla Vipauca. U vlasništvu obitelji Vipauc iz Zagreba)

Radna soba Bakteriološkog zavoda za dijagnostička istraživanja
(HR-DAZD- 385 Zbirka fotografija, 5.8.24)

Radna soba Bakteriološkog zavoda za visokovirulentne klice
(HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.27.)

Radna soba Bakteriološkog zavoda za visokovirulentne klice
(HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.31.)

Predsjedništvo Namjesništva upućuje predsjedniku Ministarskog vijeća u Beču izvještaj vezan za unapređenje Dalmacije
(HR-DAZD-88 Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju(1813.-1918.), Predsjednički spisi, kut. 678)

Prema izvještaju dalmatinskog Namjesništva podnijetom predsjedniku Ministarskog vijeća u Beču, za opremanje instituta i za istraživanja tijekom 1913. godine utrošeno je 10 000 kruna. Radi se o prvoklasno uređenoj državnoj ustanovi koja ima cilj unaprijediti znanstvena nastojanja i kontrolu, koje sanitetska uprava poduzima u borbi protiv zaraza preko dijagnostičkih i higijenskih ispitivanja.
(HR-DAZD-88 Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju, (1813.-1918.), Predsjednički spisi, kut. 678)

Prigodna ploča prilikom otvaranja Bakteriološkog zavoda 1913. godine
(HR-DAZD-88 Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju, (1813.-1918.), Predsjednički spisi, kut. 678)

Hodnik bakteriološkog odjela
(HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.31.)

Higijenski odjel Bakteriološkog zavoda, radna soba VII
(HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.31.)

Sredinom travnja 1914. godine raspisan je natječaj za jedno mjesto upravitelja Bakteriološko-dijagnostičkog zavoda
(Narodni list, br. 32, 1914.)

Dr. Vaclav Neumann imenovan je upraviteljem Bakteriološko-dijagnostičkog zavoda
(Smotra dalmatinska, br. 67, 1914.)

Higijenski odjel Bakteriološkog zavoda
(HR-DAZD-385, Zbirka fotografija, 5.8.23.)

Higijenski odjel Bakteriološkog zavoda
(HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.26.)

Radna soba IX Bakteriološkog zavoda za ispitivanje na životinjama. Radna soba X sa sterilizatorom i destilatorom. Ispred radne sobe V hladnjak sa centrifugom
(HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.34.)

Radna soba Bakteriološkog zavoda (sa sterilizatorom)
(HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.29.)

Spremište za kemijski materijal Bakteriološkog zavoda
(HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.32.)

Soba Bakteriološkog zavoda s policama za kaveze
(HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.25.)

Prostorija Bakteriološkog zavoda za pristup spremniku za pročišćavanje otpadnih voda
(HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.35.)

Higijensko-bakteriološki laboratorij je uspješno nastavio s radom u 1919. godini u kojoj je napravljeno oko 600 bakterioloških, kemijskih i bromatoloških testova i istraživanja.
(Il Corriere della Dalmazia, br. 7, 1920.)

Članak u kojem se navodi da je tek malom broju ljudi u Zadru poznato da u njihovom gradu, točnije u ulici sv. Nikole, djeluje Higijensko-bakteriološki laboratorij kojim upravlja ugledni bakteriolog dr. Giovanni Venturelli. Isto tako se ističe značaj laboratorija, u kojem se mogu napraviti sve analize, te nema potreba da se šalju u Ankonu, Veneciju ili Trst.
(La Dalmazia, br. 4, 1921.)

Higijensko-bakteriološki laboratorij je opisan kao bogato opremljen uređajima i materijalom. S obzirom da je javnost slabo upoznata s djelovanjem laboratorija postoji mogućnost zatvaranja što bi bila velika šteta za grad, jer bi se u tom slučaju uzorci trebali slati u Trst ili Ankonu na analizu.
(La Dalmazia, br. 139, 1920.)

Obavještava se javnost da je Ministarstvo odlučiti ukinuti Higijensko-bakteriološki laboratorij, koji ne služi za rad samo u slučaju opće zaštite od epidemija već i za bolesne te za higijenski nadzor hrane. Postavlja se pitanje koliku će građani pretrpjeti štetu nakon zatvaranja, kako će se stanovništvo zaštititi u slučaju lokalnih epidemija, gdje će se obavljati pregledi bolesnih pacijenata u slučaju tifusa, sifilisa, epidemijskog meningitisa, tuberkuloze, malarije, itd.
(LʼAquila del Dinara, br. 32, 1932.)

Zgrada nekadašnjeg Bakteriološkog zavoda u kojem je danas smješten Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru.