Libellus Policorion – Rogovski kartular iz 14. stoljeća

U Državnom arhivu u Zadru pod signaturom HR-DAZD-337 čuva se vrlo vrijedan arhivski fond koji nosi naziv: Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana na Pašmanu. Prijašnji naziv toga fonda bio je: Spisi samostana Sv. Kuzme i Damjana. U tome fondu nalazi se samostanski kartular Libellus Policorion iz 14. stoljeća. To je kartular samostana Sv. Ivana Evanđelista u Biogradu (taj je grad razoren 1125. godine) i njegova stvarnog i pravnog sljedbenika Sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovcu kod Tkona na otoku Pašmanu od 12. stoljeća do 14. stoljeća. Izvorni naslov kartulara je Libellus Policorion, qui et Topicus uocatur dok je historiografski prozvan i Rogovskim kartularom želeći se time imenom, koje označava samostanski posjed Rogovo u biogradskom zaleđu (koji je benediktincima darovan od hrvatskog kralja u 11. stoljeću), povezati obje povijesne epizode ove benediktinske zajednice čije je sijelo isprva bilo na kopnu (u gradu Biogradu), a potom preseljeno na otok (na brdo Ćokovac kod Tkona na Pašmanu). 

Naime, ovaj je kraljevski benediktinski samostan utemeljen 1060. godine od strane hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. (1058. – 1074.) te je jedina danas živuća muška redovnička zajednica u Hrvatskoj koja se može podičiti ranosrednjovjekovnim statusom kraljevskog samostana (monasterium regale). Samostanski kartular Libellus Policorion – pisan srednjovjekovnim latinskim jezikom na knjižnoj gotici bolonjskoga tipa (littera Bononiensis) – sadrži prijepise isprava i popise samostanskih dobara kako onih na širem biogradskom području tako i onih na otoku Pašmanu u vremenskom luku od 1060. do 1369. godine i to prvo Sv. Ivana Evanđelista u Biogradu, a zatim Sv. Kuzme i Damjana na Pašmanu. U kartular je upisano sveukupno 138 isprava i zapisa. Od toga razdoblju od 11. do 14. stoljeća pripadaju 133 isprave i zapisa. Kodeks Libellus Policorion pripremljen je od fine ovčje pergamene svijetle boje što i zaslužuje jedna srednjovjekovna knjiga kao što je to u ovom slučaju samostanski kartular. 

Kodeks u kojem je sadržan samostanski kartular ustrojen je od četiri pergamentna sveščića, a svaki od njih od pet dvostrukih folija (quinternio). Izuzetak čine prvi i zadnji sveščić kojima je pridodan jedan folij. Dimenzije sveščića iznose 265 x 186 mm. Na posljednjoj stranici svakog kvinterniona nalaze se reclamationes. Kodeks sadrži ukupno ff. 41 (pp. 81). Od toga je ispisano ff. 1^v – 38^r (neispisan je ostao i ff. 37^r – 37^v). Na svakom listu alineacija je izvedena pažljivo tupim predmetom. Na svakoj stranici označena su 33 retka, a u drugom dijelu kodeksa 32 retka za jednostupčani tekst u lineaturi. Folijacija i paginacija kodeksa provedene su kasnije. Kodeks je pažljivo uvezan. Uvez kodeksa nije izvorni. Po svemu sudeći današnji uvez potječe iz 19. stoljeća, a izrađen je od drvenih korica i presvučen kožom tamnocrvene boje. Dimenzije korica iznose 277 x 188 mm. Na koricama se nalaze dvije kopče s kožnim vezicama koje su služile za zatvaranje kodeksa. Kartular je stoga po svemu sudeći sastavljen u samostanskom skriptoriju jer su se u samom samostanu čuvale sve na njega odnoseće isprave i spisi, a čijih je odabrani dio prepisan u kartular. To je učinjeno u vrijeme i po nalogu opata Petra II. Zadranina (1364. – 1382.) koji je ključna figura i jedan od najznačajnih rogovskih opata koji je ovu kraljevsku zadužbinu uzdigao i duhovno i materijalno u doba Ludovika I. Anžuvinca.

Kako bismo istraživačima diljem svijeta omogućili korištenje ovoga vrijednog gradiva, ovdje donosimo cjeloviti snimak kartulara. Dodajemo da je Tomislav Galović priredio u izdanju našega Arhiva 2018. godine knjigu Libellus Policorion – Rogovski kartular, kodikološki opis, paleografska analiza, faksimil. Riječ je o prvom od tri predviđena sveska pod zajedničkim nazivom Libellus Policorion – Rogovski kartular kojima se želi obraditi i publicirati ovo dragocjeno diplomatičko gradivo iz srednjega vijeka.